“PRIZNAJEM da je Turska u teškoj situaciji u pogledu migranata i izbjeglica, ali ono što sada vidimo nije rješenje za tu situaciju", rekla je jutros predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare u Bruxellesu u povodu najnovije krize na tursko-grčkoj granici.

“Ono što sada vidimo” je pak situacija u kojoj je Turska odlučila prestati zadržavati manji dio od 3,7 milijuna izbjeglica iz Sirije koji se već godinama nalaze na njenom teritoriju te ih poslati u pravcu Europske unije.

Zapravo je moguće da se nalazimo na početku još jednog izbjegličkog vala poput onoga iz 2015. godine, no od toga mnogo više zabrinjava potpuna nespremnost Europske unije da se nosi s tom situacijom. Opet.

Europska komisija se ovog tjedna htjela družiti s Gretom Thunberg

Naime, kako izvještavaju brojni mediji, otkako je turski predsjednik Recep Tayip Erdogan zaprijetio slanjem sirijskih izbjeglica prema Europskoj uniji, u Bruxellesu i Berlinu pokušavaju smisliti kako na to reagirati.

Predsjednica Europske komisije je ovaj tjedan na svom rasporedu imala sastanak s klimatskom aktivisticom Gretom Thunberg i predstavljanje nove europske klimatske politike, što bi sada moglo biti i odgođeno. O milijunima izbjeglica i migranata koji se nalaze na vanjskih granicama Europske unije nitko nije razmišljao, iako je očito da taj problem i dalje nije ni približno riješen.

Hektično telefoniranje između Bruxellesa, Berlina, Pariza, Sofije i Atene

Kako javlja njemački list Der Spiegel, lideri EU-a su od petka stalno na telefonu i pokušavaju smisliti kako reagirati na novonastalu situaciju, koja je ujedno bila i relativno predvidljiva.

Naročito je intenzivna komunikacija između Von Der Leyen, njemačke kancelarke Angele Merkel, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te bugarskog premijera Bojka Borisova i njegovog grčkog kolege Kiriakosa Micotakisa, čije su dvije države prve na udaru novog Erdoganovog poteza.

“Jednako su aktivni i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borell”, navodi Der Spiegel, koji hladno konstatira da “Europska unija nije nimalo spremna na ponavljanje izbjegličke krize iz 2015”. Dodaju kako je situacija među europskim liderima "hektična".

Šok u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova

Dapače, jedino što je vrh EU-a zasad uspio smisliti je najava da će predsjednica EK-a Von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Michel i predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli sutra otputovati na grčko-tursku granicu i tamo se sastati s grčkim premijerom Micotakisom kako bi svi zajedno razmotrili situaciju.

Der Spiegel citira i reakciju njemačkog državnog tajnika za europske poslove Michaela Rotha koji kaže da je “šokiran slikama koje se danas vide na tursko-grčkoj granici”, iako je bilo više nego predvidljivo da će se dogoditi baš to čemu danas svjedočimo: navodna utapanja, sukob policije i migranata, djeca koja plaču, ozljede i krv.

Roth je pak u pravu kad kaže da je “krajnji trenutak da se Europska unija probudi i osmisli održiv migracijski koncept”. 

13 tisuća ljudi na grčko-turskoj granici

S druge strane, nitko sada više nema vremena čekati na taj koncept jer se situacija dodatno komplicira iz sata u sat.

Prema podacima UN-a, na tursko-grčkoj granici se nalazi oko 13 tisuća ljudi, od kojih je u Grčku uspjelo ući samo njih 66. Grčka je pak donijela ad hoc odluku da suspendira ljudsko pravo na azil na mjesec dana te je na migrante ispucala suzavac, a postoje i snimke koje sugeriraju da je jedan migrant ubijen mecima grčke policije. Grci to, naravno, demantiraju.

Izazov za cijelu Europsku uniju

Erdogan je svojim potezom podsjetio da on dalje može ucjenjivati Europsku uniju zahvaljujući dogovoru iz 2016., kada je nakon dugo natezanja dogovoreno da će EU izdašno financirati zadržavanje očajnih Sirijaca na teritoriju Turske, što je dosad koliko-toliko funkcioniralo, ali nikad nije moglo biti dugoročno rješenje.

"Izazov s kojim je suočena Grčka predstavlja izazov za cijelu Europsku uniju", kazala je jutros Von der Leyen. To je donekle točno, iako ne bi bio prvi put da EU svoje rubne članice ostavi na cjedilu da se same nose s tim izazovom, ali je problem što se u Bruxellesu u pet godina nije smislila nikakva bolja migrantska politika od one koja ovisi o Erdoganovim hirovima i kršenju međunarodnog prava.

Htjeli-ne htjeli, briselski eurokrati će sada dobiti priliku da se suoče s dosadašnjim promašajima europske migrantske politike.