BRIJUNSKA deklaracija bio je politički sporazum potpisan 7. srpnja 1991. na Brijunima, kojim je privremeno zaustavljena provedba odluka o neovisnosti Hrvatske i Slovenije. Nastala je nakon kratkog rata u Sloveniji i pokušaja Europske zajednice da spriječi daljnju eskalaciju sukoba u Jugoslaviji.

Ključni dio sporazuma bio je tromjesečni moratorij na provedbu odluka o neovisnosti koje su Hrvatska i Slovenija donijele 25. lipnja 1991.

Što je značio moratorij?

Moratorij nije značio da su Hrvatska i Slovenija povukle svoje odluke o neovisnosti, nego da su se obvezale odgoditi njihovu provedbu na tri mjeseca. U tom razdoblju trebali su se nastaviti pregovori o budućnosti Jugoslavije.

To je značilo da Hrvatska privremeno nije poduzimala daljnje korake kojima bi u potpunosti preuzela sve funkcije samostalne države, dok je međunarodna zajednica pokušavala pronaći političko rješenje.

Zašto je sporazum prihvaćen?

U trenutku potpisivanja Hrvatska se već suočavala s rastućom pobunom dijela srpskog stanovništva i sve otvorenijim djelovanjem Jugoslavenske narodne armije, dok je u Sloveniji upravo završio Desetodnevni rat.

Europska zajednica željela je zaustaviti sukobe, otvoriti prostor za pregovore i spriječiti širenje rata na cijelu Jugoslaviju.

Hrvatsko vodstvo prihvatilo je sporazum ponajprije zato što u tom trenutku nije imalo međunarodno priznanje ni dovoljno vremena za organizaciju obrane.

Što se dogodilo nakon isteka moratorija?

Moratorij je istekao početkom listopada 1991., no u međuvremenu se rat u Hrvatskoj znatno proširio. Nakon raketiranja Zagreba 7. listopada, hrvatski je Sabor sljedećeg dana, 8. listopada 1991., donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza s Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom. Taj se datum danas obilježava kao Dan neovisnosti u povijesnom smislu, iako se državni blagdan slavi 30. svibnja.

Je li Brijunska deklaracija bila korisna?

Povjesničari o tome imaju različita mišljenja. Jedni smatraju da je tromjesečni moratorij Hrvatskoj oduzeo dragocjeno vrijeme i dao prednost snagama JNA. Drugi ističu da je upravo to razdoblje Hrvatskoj omogućilo organizaciju obrane, jačanje međunarodne potpore i stvaranje preduvjeta za kasnije međunarodno priznanje u siječnju 1992.

Zbog toga se Brijunska deklaracija i danas smatra jednim od ključnih diplomatskih događaja u procesu hrvatskog osamostaljenja.