RAT KOJI je 28. veljače započeo masovnom izraelsko-američkom kampanjom bombardiranja Irana potresao je cijeli Bliski istok, nanijevši golemu štetu infrastrukturi i gospodarstvima te iz temelja promijenivši dosadašnje pretpostavke o regionalnoj sigurnosti. Na drugom glavnom bojištu, Izrael je u ožujku pokrenuo kopnenu invaziju i bombardiranje Libanona u potjeri za borcima Hezbollaha, nakon što je ta oružana skupina ispalila rakete preko granice u znak solidarnosti s Iranom, piše Reuters.

Iran

U napadima su ubijeni vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei te niz visokih dužnosnika i generala, no čini se da je vladajući sustav jednako čvrst kao i prije. Hameneija je naslijedio njegov sin, a Revolucionarna garda postala je moćnija no ikad.

Tisuće Iranaca ubijene su tijekom šest tjedana nemilosrdnih američko-izraelskih zračnih napada, uključujući desetke djece u školi pogođenoj prvog dana rata. Iako je sukob izbio samo nekoliko tjedana nakon što su vlasti ubile tisuće prosvjednika kako bi ugušile narodni ustanak, od tada je bilo malo znakova organiziranog domaćeg otpora.

Iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca pokazalo se učinkovitim i potencijalnim sredstvom odvraćanja od daljnjih napada. Vjeruje se da Iran još uvijek posjeduje više od 400 kg visoko obogaćenog uranija, čijeg se odricanja SAD odrekao.

Ipak, američko-izraelski napadi i blokada iranskih luka prouzročili su ogromnu štetu, prijeteći katastrofom za iransko gospodarstvo i potičući mogućnost daljnjih unutarnjih nemira. Iranski napadi na zaljevske države i kontinuirani izraelski udari na libanonski Hezbollah mogli bi Teheran dodatno izolirati u široj regiji.

Izrael

Izraelska vojska postigla je niz uspjeha u napadima na visoke iranske zapovjednike i vojne objekte te u obaranju većine iranskih projektila, iako su neki ipak pogodili ciljeve.

Međutim, prvotni ratni ciljevi daleko su od ostvarenja: Islamska Republika i dalje opstaje, njezini arsenali dalekometnih balističkih projektila i dronova i dalje su prijetnja Izraelu, a nuklearni program moguće je obnoviti.

U Libanonu je Izrael nanio teške gubitke Hezbollahu i stvorio tampon-zonu na libanonskom teritoriju. Tu strategiju smatra ključnom za zaštitu svojih granica, ali ona bi mogla dovesti do dugotrajne okupacije s malim izgledima za trajni mir.

Nakon međunarodnih kritika zbog razornog sukoba u Gazi, izraelska odluka da pokrene rat koji je pogodio globalno gospodarstvo mogla bi ugroziti odnose s ključnim zapadnim saveznicima.

Libanon

S tisućama ubijenih, Libanon je pretrpio više štete i veće gubitke od bilo koje druge zemlje. Izraelski napad u početku je protjerao četvrtinu stanovništva iz njihovih domova. Iako su se neki uspjeli vratiti, veliki dijelovi juga ostaju depopulirani i u izraelskim rukama.

Unatoč primirju dogovorenom u travnju, Izrael nastavlja s zračnim napadima diljem Libanona, a izraelske snage sravnile su sa zemljom cijela sela na jugu. Sjedinjene Države i Izrael pojačali su pritisak na vladu da razoruža Hezbollah, koji podržava Iran.

Takav potez mogao bi produbiti sektaške podjele u zemlji koja još uvijek nosi duboke ožiljke građanskog rata od 1975. do 1990. Hezbollah ima duboke korijene među libanonskim šijitima, dok mu neki pripadnici drugih zajednica zamjeraju što je zemlju ponovno uvukao u rat.

Ujedinjeni Arapski Emirati

Iranski napadi na zaljevske države, kao odgovor na američko-izraelske udare, ciljali su UAE više nego susjede, pogađajući civilnu infrastrukturu i energetska postrojenja. UAE je odgovorio jačanjem veza sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, s kojim je normalizirao odnose Abrahamovim sporazumom 2020. godine, te se zalagao za oštar stav u svim mirovnim pregovorima s Iranom.

Za razliku od nekoliko zaljevskih zemalja, UAE ima naftovod koji mu omogućuje da dio izvoza nafte preusmjeri oko blokiranog Hormuškog tjesnaca, što ga čini otpornijim na dugotrajne poremećaje. Međutim, rat prijeti ozbiljnim narušavanjem njegove uloge globalnog gospodarskog središta koje nudi sigurnost i lakoću poslovanja u regiji.

Saudijska Arabija

Kao najveća, najbogatija i najmoćnija zaljevska monarhija, Saudijska Arabija ima naftovod koji joj omogućuje izvoz većine nafte preko Crvenog mora. To joj dopušta da profitira od visokih cijena i nadoknadi gubitak pošiljki blokiranih u Hormuškom tjesnacu. Ipak, dugoročna ekonomska šteta od rata mogla bi dodatno potkopati iznimno ambiciozne gospodarske planove