Kako je Trump opet spasio Putina i okrenuo leđa Zelenskom
AMERIČKI predsjednik Donald Trump u samo dva dana napravio je niz poteza koji su izazvali novu krizu u odnosima Washingtona i Kijeva.
Dogovorio je s Vladimirom Putinom ublažavanje sankcija na ruski dizel, zahvalio mu na suradnji, optužio Ukrajinu za rast cijena goriva u SAD-u i potom javno poručio da Ukrajincima treba novi predsjednik.
Istodobno, Putin nije pristao na skoro obnavljanje mirovnih pregovora, a Rusija je nastavila napadati ukrajinske gradove.
Za Ukrajinu je posebno problematično što se sve događa upravo kada njezini napadi na ruske rafinerije stvaraju ozbiljne probleme ruskoj naftnoj industriji, jednom od ključnih izvora prihoda za financiranje rata.
Umjesto dodatnog pritiska na Moskvu, Trump je odlučio otvoriti put povratku ruskog dizela na svjetsko tržište.
Trump je prvo sklopio dogovor s Putinom
Sve je počelo u petak, kada je Trump objavio da je nakon telefonskog razgovora s Putinom postigao dogovor o isporukama ruskog dizela.
Prema njegovim tvrdnjama, Rusija će odmah isporučiti više od 300.000 tona dizela američkom i svjetskom tržištu, dodatnih 500.000 tona tijekom studenoga, a zatim još milijun tona. Najavio je i dodatne isporuke od tri milijuna tona.
Trump je rekao da će to pomoći u smanjivanju cijena goriva, koje su u SAD-u snažno porasle zbog energetske krize povezane s ratom u Iranu.
"Želim zahvaliti predsjedniku Putinu", rekao je Trump.
Ubrzo je američko Ministarstvo financija izdalo privremenu dozvolu kojom se ublažavaju sankcije za određene isporuke ruskog dizela. Dozvola vrijedi do travnja 2027. godine.
Time je Washington napravio velik zaokret. Samo mjesec dana ranije Trump je potpisao zakon kojim je predviđeno dodatno kažnjavanje ruskog energetskog sektora i zemalja koje kupuju rusku naftu i plin.
Rusija odmah počela ukidati zabranu izvoza
Nakon dogovora oglasila se i ruska vlada. Potpredsjednik vlade Aleksandar Novak potvrdio je da Rusija prije roka počinje djelomično ukidati zabranu izvoza dizela.
"Proizvodne količine dovoljne su da u potpunosti zadovolje domaću potražnju i omoguće izvoz na svjetsko tržište u navedenim količinama", poručio je Novak.
Rusija je zabranu uvela zbog problema s domaćom opskrbom nakon ukrajinskih napada dronovima na rafinerije. Prošlog mjeseca produljila ju je do 31. listopada.
Sada Moskva ponovno dobiva mogućnost izvoza dijela goriva i ostvarivanja dodatnih prihoda. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju koje prenosi AP, ruska proizvodnja dizela pala je za oko 30 posto.
Trump od Ukrajine tražio da prestane napadati rafinerije
Posebno je zanimljivo što se dogovor dogodio nakon višestrukih američkih zahtjeva Ukrajini da obustavi napade na rusku naftnu infrastrukturu.
Kako je za Axios rekao američki dužnosnik upoznat s razgovorima, Zelenski je ignorirao šest zahtjeva Washingtona da zaustavi napade na rafinerije, koji su izazvali ozbiljne poremećaje u ruskoj opskrbi gorivom.
Zelenski je ponudio drukčije rješenje. Bio je spreman obustaviti napade ako Rusija istodobno prestane napadati ukrajinske elektrane i energetsku infrastrukturu.
Trumpova administracija to nije prihvatila. Prema američkom dužnosniku, Trump je želio jednostrani prekid ukrajinskih napada jer oni pridonose visokim cijenama goriva u SAD-u.
Drugim riječima, Washington je od napadnute zemlje tražio da prestane gađati infrastrukturu koja financira ruski rat, bez istodobne obveze Moskve da prestane napadati ukrajinsku energetsku mrežu.
Amerikanci navodno zaprijetili uskraćivanjem obavještajnih podataka
Prema Axiosu, o tome se razgovaralo i u Miamiju, gdje su se američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner sastali s ukrajinskim i europskim predstavnicima.
Jedan ukrajinski dužnosnik tvrdi da su Amerikanci zaprijetili mogućim uskraćivanjem obavještajnih podataka ako Kijev nastavi ignorirati Trumpove zahtjeve.
Američki dužnosnik zanijekao je da je takva prijetnja izrečena. Potvrdio je, međutim, da su Witkoff i Kushner upozorili Ukrajince kako SAD osigurava oružje i obavještajne podatke te očekuje da ukrajinske operacije ne nanose ekonomsku štetu američkim potrošačima.
Zelenski: Ovo je Putinov rođendanski poklon
Ukrajinski predsjednik nije skrivao bijes. U intervjuu za Axios rekao je da je Trumpova odluka nepravedna i nepoštena te da izgleda kao rođendanski poklon Putinu, koji je 7. listopada proslavio rođendan.
Naglasio je da Ukrajina nije bila unaprijed obaviještena o dogovoru, iako su njezini predstavnici upravo razgovarali s Amerikancima o završetku rata.
Upozorio je da će dodatni prihodi od goriva omogućiti Rusiji nastavak rata i nove napade. Situaciju je usporedio sa sastankom Trumpa i Putina na Aljasci 2025., tvrdeći da je američki predsjednik ponovno napravio ustupke Moskvi bez jasnih protuustupaka.
Doveo je u pitanje i svrhu pregovora u Miamiju, sugerirajući da se ukrajinsku delegaciju koristilo kao paravan dok je Washington dogovarao posao s Moskvom.
Trump uzvratio: Ukrajini treba novi predsjednik
Umjesto smirivanja napetosti, Trump je danas dodatno zaoštrio sukob sa Zelenskim.
Pred novinarima je rekao da Ukrajina treba novog predsjednika, nekoga tko je spreman postići dogovor s Rusijom. Tvrdio je da je Zelenski imao brojne prilike završiti rat, ali ih nije iskoristio.
Trump je istaknuo da je Zelenski izgubio trideset posto teritorija svoje zemlje u ratu s Rusijom te da je s obje strane poginulo više od dva milijuna ljudi te da treba otići.
Ponovno je povezao ukrajinske napade na ruske rafinerije s rastom cijena dizela u SAD-u i poručio Zelenskom da s njima mora prestati.
Bio je to jedan od njegovih najoštrijih napada na ukrajinskog predsjednika od njihova sukoba u Ovalnom uredu u veljači 2025. godine.
Putin dobio ustupak, ali nije pristao na mir
U cijeloj priči posebno se ističe ono što Trump zasad nije dobio od Putina.
Prema riječima Putinova savjetnika Jurija Ušakova, ruski predsjednik tijekom 90-minutnog razgovora s Trumpom nije pristao na skoro obnavljanje mirovnih pregovora.
Moskva je poručila da će tek razmotriti kada bi se pregovori mogli nastaviti, a za zastoj je ponovno okrivila ukrajinske napade.
Ušakov je razgovor opisao kao vrlo sadržajan i prijateljski. Prema njegovim riječima, Trump i Putin nisu željeli prvi prekinuti razgovor pa su slušalice spustili istodobno.
Tako je Putin dobio ublažavanje ekonomskog pritiska, dok je Zelenski suočen s javnim kritikama i zahtjevima da promijeni vojnu strategiju. Zasad nema javno potvrđenog ruskog ustupka u mirovnim pregovorima kao protučinidbe za američko ublažavanje sankcija.
Rusija nastavila bombardirati Ukrajinu
Dok su Trump i Putin razgovarali o dizelu, ruske snage nastavile su napadati Ukrajinu.
U subotu su u napadima na Zaporižju pogođene stambene zgrade, a među poginulima je bilo i djece. U drugim dijelovima zemlje zabilježeni su problemi s opskrbom električnom energijom.
Zelenski je poručio da je Moskva na američko ublažavanje sankcija odgovorila novim bombardiranjem. Prema njegovoj ocjeni, svako smanjivanje pritiska Rusija tumači kao dopuštenje da nastavi ratovati.
Europa upozorava da Trump pomaže financiranje rata
Trumpov potez izazvao je nezadovoljstvo i među europskim saveznicima.
Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je da će dodatni prihodi od dizela omogućiti Moskvi nastavak rata. Poručila je da Europa neće slijediti američki primjer.
Njemačka je potvrdila da ostaje pri sankcijama, dok je švedski premijer Ulf Kristersson izrazio žaljenje zbog američkog dogovora.
Pritom energetski analitičari sumnjaju da će ruski dizel značajnije sniziti američke cijene. Kako prenosi AP, najavljene količine razmjerno su male u odnosu na potrošnju, a moguće je i da će samo zamijeniti isporuke drugim kupcima.
Tko je na kraju najviše dobio?
Trump svoj potez predstavlja kao pokušaj zaštite američkih potrošača od visokih cijena goriva uoči kongresnih izbora u studenome. Njegova administracija tvrdi i da energetski dogovori s Moskvom mogu otvoriti prostor za buduće mirovne pregovore.
No njihovo obnavljanje zasad nije dogovoreno.
Putin je dobio ublažavanje dijela američkih sankcija i mogućnost dodatne zarade od izvoza goriva, a da pritom nije javno prihvatio nove mirovne obveze.
Ukrajina se našla u suprotnoj situaciji. Njezini napadi na ruske rafinerije pokazali su se učinkovitima, ali upravo zbog njih sada trpi pritisak Washingtona. Zelenski se suočava s Trumpovim zahtjevom da prekine napade i njegovim javnim pozivom na promjenu ukrajinskog vodstva.
Hoće li dogovor pridonijeti završetku rata, tek treba vidjeti. Zasad su posljedice konkretnije za Moskvu nego za Kijev: Rusiji se otvara mogućnost dodatne zarade, dok Ukrajina nije dobila ni prekid napada ni ruski pristanak na nastavak mirovnih pregovora.