Kako je Venezuela od najbogatijega gospodarstva u Južnoj Americi došla do ruba propasti
Foto: FAH
NOVINARI portala the Independent Max Fisher i Amanda Taub u nedavnom članku izvještavaju o kriznom stanju u Venezueli. U nastavku prenosimo dijelove njihovog članka.
"Venezuela je jednom bila jedna od najbogatijih zemalja Latinske Amerike, a danas liči na zemlju razorenu ratom. Prošle godine gospodarstvo je oslabilo za 10 posto, a BDP 19 posto, uz najgoru inflaciju na svijetu, od 700 posto. Ta zemlja ima bogate rezerve nafte, ali nedostaje joj hrane, na ulicama cvjetaju crno tržište i nasilje, a u politici diktatura".
Dvostranački sustav, spreman za kraj
"Demokracija je ustanovljena 1958. godine i tada je uređen trostranački sustav, koji je kasnije prešao u dvostranački. Stranke su se dogovorile da će dijeliti bogatstvo i moć, a to je dovelo do korupcije.
Nakon gospodarskih šokova u 1980-im i puča koji su 1992. godine izveli lijevo orijentirani vojni časnici, 1998. godine na vlast je došao njihov vođa potpukovnik Hugo Chavez, koji je svojim populističkim porukama stekao naklonost naroda".
Rat populizma s državom
"Chavez je na dvostranački sustav gledao kao na prijetnju. Neki su njegovi potezi bili popularni, poput sudske reforme koja je smanjila korupciju.
Populisti sebe vide kao branitelje naroda i protivnike institucija, što dovodi do njihovih sukoba s institucijama. Chavez je sve koji su se protivili njegovim reformama proglasio neprijateljima naroda. Zemlja se pod njime podijelila na njegove pobornike i protivnike".
Puč stvara sukob koji nadilazi ideologiju
"Za vrijeme gospodarskog pada 2002. godine izveden je novi puč koji je privremeno svrgnuo Chaveza, ali su ga njegove pristaše vratile na položaj. No, otada jača polarizacija u politici i narodu, jer su Chavezovi pobornici na svako suprotstavljanje Chavezu gledali kao na smrtnu opasnost.
Potom je na red došao štrajk radnika državnog poduzeća Petróleos de Venezuela (PDVSA), koji je prijetio rušenju gospodarstva i Chavezove vladavine. Nakon što je štrajk podbacio, Chavez je otpustio 18.000 radnika u PDVSA-u i tamo zaposlio 100.000 svojih pristalica. Tako je prihod iz tog poduzeća išao u njegove programe, a on je stvorio novu korumpiranu elitu, unatoč tome što je osnova njegove politike navodno bila borba protiv takvih elita.
PDVSA je uskoro propala, a povukla je za sobom i venezuelansko gospodarstvo. Chavez nije samo doveo Venezuelu do gospodarske, nego i do političke krize, jer je nestalo novaca od proizvodnje nafte. Kako su ulice bile pune prosvjednika, angažirao je naoružane skupine, colectivos, da ih rastjeruju – i to tako da se zabijaju u njih na kineskim motociklima, često sa smrtnim posljedicama.
Njihova je moć rasla, a 2005. godine izbacili su policiju iz regije Caracas. Vlada nije javno odobrila njihovo nasilje, ali ih je hvalila, a uskoro su se i povezali s kriminalom, što je nadalje proširilo bezakonje i stopu ubojstava u Venezueli".
Nasljednik Maduro
"Chaveza je nakon njegove smrti 2013. godine naslijedio Nicolas Maduro, koji je zbog nemogućnosti plaćanja svih državnih troškova dodatno tiskao novac, što je dovelo do još dublje inflacije, nedostatka hrane, zatvaranja poslova i smanjenog uvoza.
Povećali su se nemiri i pogoršalo se ulično nasilje, ojačalo crno tržište, a colectivos su u nekim područjima preuzeli potpunu kontrolu nad zajednicama.
Danas u Venezueli vlada vrlo nestabilni hibridni sustav demokracije i autokracije, koji je previše autoritaran da bi postojao uz demokratske institucije, a ujedno je i preslab da ih ukine.
Takvim načinom upravljanja Venezuela je dovedena na rub propasti", zaključuju autori.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati