DOK SE KUĆANSTVA diljem svijeta bore s troškovima rata SAD-a i Izraela u Iranu, neke tvrtke umjesto toga bilježe goleme profite. Neizvjesnost izazvana sukobom te iranska blokada Hormuškog tjesnaca podižu troškove života i opterećuju proračune tvrtki, obitelji i vlada. No, dok su jedni dovedeni na rub opstanka, drugi, čije su djelatnosti profitabilnije u ratnim uvjetima ili koji zarađuju na nestabilnim cijenama energenata, ostvaruju rekordne zarade, piše BBC.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Nafta i plin

Najveći gospodarski učinak rata dosad je nagli porast cijena energenata. Kroz Hormuški tjesnac prolazi otprilike petina svjetske nafte i plina, no te su pošiljke od kraja veljače praktički zaustavljene.

To je rezultiralo vrtoglavim promjenama cijena na energetskim tržištima, od čega su profitirale neke od najvećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija. Glavni dobitnici su europski naftni divovi, koji zahvaljujući svojim trgovačkim podružnicama mogu zaraditi na naglim promjenama cijena.

Dobit BP-a u prva tri mjeseca ove godine više se nego udvostručila na 3.2 milijarde dolara, nakon, kako su naveli, "izvanrednih" rezultata svog trgovačkog odjela. Shell je također nadmašio očekivanja analitičara s rastom dobiti u prvom tromjesečju na 6.92 milijarde dolara.

Drugi međunarodni div, TotalEnergies, zabilježio je skok dobiti za gotovo trećinu, na 5.4 milijarde dolara u prvom kvartalu 2026., potaknut nestabilnošću na tržištima nafte i energije.

Američki divovi ExxonMobil i Chevron zabilježili su pad zarade u usporedbi s istim razdobljem lani zbog poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka, no obje su tvrtke nadmašile prognoze analitičara i očekuju daljnji rast dobiti s obzirom na to da je cijena nafte i dalje znatno viša nego prije izbijanja rata.

Velike banke

Neke od najvećih banaka također bilježe rast dobiti tijekom rata u Iranu. Trgovačka podružnica banke JP Morgan ostvarila je rekordnih 11.6 milijardi dolara prihoda u prva tri mjeseca 2026. godine, što je banci donijelo drugu najveću tromjesečnu dobit u povijesti.

I ostale banke iz skupine "Velike šestorke" - koja uz JP Morgan uključuje Bank of America, Morgan Stanley, Citigroup, Goldman Sachs i Wells Fargo - zabilježile su značajan rast dobiti u prvom tromjesečju. Ukupno su te banke prijavile 47.7 milijardi dolara dobiti za prva tri mjeseca 2026.

"Veliki obujam trgovanja išao je na ruku investicijskim bankama, posebno Morgan Stanleyju i Goldman Sachsu", rekla je Susannah Streeter, glavna strateginja za ulaganja u Wealth Clubu.

Najveće banke s Wall Streeta profitirale su od naglog porasta potražnje za trgovanjem, jer ulagači žure riješiti se rizičnijih dionica i obveznica te uložiti novac u imovinu koja se smatra sigurnijom. Obujam trgovanja također je porastao jer ulagači nastoje iskoristiti nestabilnost na financijskim tržištima.

Streeter je dodala: "Nestabilnost koju je rat pokrenuo dovela je do naglog porasta trgovine jer su neki ulagači prodavali dionice u strahu od eskalacije, dok su drugi iskoristili pad cijena za kupnju, što je pomoglo potaknuti oporavak."

Obrambena industrija

Jedan od najočitijih dobitnika u svakom sukobu je obrambeni sektor, smatra Emily Sawicz, viša analitičarka u tvrtki RSM UK. "Sukob je razotkrio slabosti u protuzračnoj obrani, što je ubrzalo ulaganja u proturaketnu obranu, sustave protiv dronova i vojnu opremu diljem Europe i SAD-a", rekla je za BBC.

Osim što naglašava važnost obrambenih tvrtki, rat stvara potrebu da vlade obnavljaju zalihe oružja, čime se povećava potražnja. BAE Systems, koji između ostalog proizvodi komponente za borbene avione F35, objavio je u četvrtak da ove godine očekuje snažan rast prodaje i dobiti.

Kao razlog su naveli rastuće "sigurnosne prijetnje" diljem svijeta koje potiču vlade na veću potrošnju za obranu, što je za tvrtku stvorilo "povoljno okruženje". Lockheed Martin, Boeing i Northrop Grumman, tri najveća svjetska obrambena dobavljača, na kraju prvog tromjesečja 2026. izvijestili su o rekordnim knjigama narudžbi.

Ipak, dionice obrambenih tvrtki, koje su posljednjih godina naglo rasle, pale su od sredine ožujka zbog straha da je sektor precijenjen.

Obnovljivi izvori energije

Sukob je također naglasio potrebu za diverzifikacijom i smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima, rekla je Streeter. To je "drastično povećalo interes za sektor obnovljivih izvora energije" čak i u SAD-u, rekla je, gdje je Trumpova administracija popularizirala slogan "buši, dušo, buši" potičući veću upotrebu fosilnih goriva.

Streeter je kazala kako se zbog rata ulaganja u obnovljive izvore energije sve više smatraju važnima za stabilnost i otpornost na šokove. Jedna od tvrtki koja je od toga profitirala je NextEra Energy sa sjedištem na Floridi, čije su dionice ove godine skočile za 17% jer se ulagači sve više priklanjaju njezinoj misiji.

Danski divovi u proizvodnji energije iz vjetra, Vestas i Orsted, također su izvijestili o naglom porastu dobiti, što pokazuje da posljedice rata u Iranu idu na ruku i tvrtkama za obnovljive izvore energije.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, tvrtka Octopus Energy nedavno je za BBC izjavila da je rat izazvao "golemi poticaj" u prodaji solarnih panela i toplinskih pumpi, pri čemu je prodaja solarnih panela od kraja veljače porasla za 50%. Nagli porast cijena benzina također je povećao potražnju za električnim vozilima, a tu priliku posebno koriste kineski proizvođači.