Kako su Bošnjaci (opet) izabrali hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH?
NOVI hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH je Željko Komšić iz stranke Demokratska fronta (DF). No on je samo na papiru predstavnik Hrvata jer je očito da je Komšić u ovo tijelo izabran pretežito bošnjačkim glasovima. To zapravo nije prvi put jer je Komšić na sličan način postao član Predsjedništva na izborima 2006. i 2010., ali tada kao član SDP-a i na drugačijoj političkoj platformi i s manje zapaljivom retorikom.
>> Komšić u prvom intervjuu nakon pobjede: "Tužit ćemo Hrvatsku"
Ovaj put je Komšić u kampanji promovirao teoriju urote u Planu B po kojemu su Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, i Milorad Dodik napravili tajni dogovor o razbijanju BiH. Komšić je u svojem sinoćnjem obraćanju izjavio da će biti predsjednik svih građana BiH, a Hrvatima je poručio da je njihov predsjednik “htjeli vi to ili ne”.
Izbor Komšića još jednom je otvorio pitanje (ne)pravednosti izbornog zakona u BiH koji, kako su pokazali ovi izbori, Bošnjake zbog brojnosti stavlja u daleko bolji položaj nad tamošnjim Hrvatima.
Komšić dobio puno više glasova...
Iako je HDZ-ov kandidat Dragan Čović uspio mobilizirati 80 posto glasačkog tijela bosanskohercegovačkih Hrvata, to mu nije bilo dovoljno. Komšić je na kraju imao puno više glasova. Čoviću, koji slovi kao loš kandidat, ali bar netko tko će se koliko toliko zalagati za hrvatske interese, tako nije pomogla ni pomoć Andreja Plenkovića, podrška Kolinde kao niti Vasini izleti po BiH. Bošnjaka je naprosto bilo više.
Jutros, nakon što je izbrojano preko 80 posto listića, Komšić je imao 45.000 glasova više od Čovića.
Za kandidata Demokratske fronte Komšića glasalo je više od 168 tisuća, a za predsjednika HDZ BiH Čovića oko 123 tisuće birača.
U postocima, Komšić osvaja 51 posto, a aktualni hrvatski član predsjedništva Čović 37 posto glasova.
Na ishod izbora ne može utjecati ni oko 24 tisuće glasova Hrvata iz BiH koji žive u inozemstvu i mogli su glasati putem pošte.
Trećeplasirana, a valja i to spomenuti, u utrci za hrvatskog člana predsjedništva je Diana Zelenika iz HDZ 1990. za koju je glasala 21 tisuća birača ili nešto više od šest posto. BiH je, ako ste zaboravili, stranka s dva HDZ-a.
Boriša Falatar iz Naše stranke (NS) dobio je glasove 11 tisuća birača ili 3,5 posto, a na posljednjem je mjestu Jerko Ivanković Lijanović s pet tisuća ili 1,5 posto glasova.
... a u mjestima s hrvatskom većinom ostvario zanemariv uspjeh
A da je Komšić bio izbor Bošnjaka jasno pokazuju rezultati izbora u većinski hrvatskim mjestima. Tamo je Komšić dobio zanemarivo malu potporu, javlja portal Bljesak.
Tako je Komšić u Posušju dobio 43 glasa, u Tomislavgradu 182, a Čitluku i Neumu 36, odnosno 35. Zanimljivo je da je u Grudama Komšić dobio 40, u Širokom Brijegu 62 glasa, a u Čapljini čak 654 glasa. Preko tisuću glasova imao je u Novom Travniku (1.559 ili 15,87%), Busovači (1423 glasa ili 19,64%) i Vitezu (1355 / 14,08%). Željko Komšić je u Mostaru osvojio 6826 glasa ili 18,45%, pokazali su prvi privremeni rezultati Općih izbora u BiH.
Neustavni izborni zakon
Izbor Komšića u Predsjedništvo BiH omogućava aktualni izborni zakon u Federaciji BiH, koji je inače Ustavni sud proglasio neustavnim. Po tom izbornom zakonu iz Federacije BiH se biraju dva člana državnog predsjedništva, onaj iz reda bošnjačkog i iz reda hrvatskog naroda. (U Republici Srpskoj se pak bira srpski član Predsjedništva.) No, svi kandidati za Predsjedništvo se u Federaciji BiH nalaze na istoj listi, za koju svatko ima jedan glas.
To u praksi znači da Bošnjaci - kojih u BiH ima više od 50 posto, a velika većina njih živi u Federaciji BiH - mogu bez problema glasati i izabrati oba člana Predsjedništva tj. raspodijeliti svoje glasove i na takav način. Naravno, mogu i Hrvati glasati za bošnjačkog člana, ali s obzirom na njihov udio u stanovništvu to teško može utjecati na rezultat izbora te im oduzima mogućnost da glasaju za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Petrov i Plenković napali izbor Komšića
Izbor Željka Komšića izazvao je reakcije iz Hrvatske. Prvi je ovakav izbor putem Facebooka napao Mostov Božo Petrov poručivši Hrvatima u BiH da nisu sami.
"Nametanje Komšića voljom bošnjačkih birača već treći put pokazuje nam bolnu činjenicu kako se ovakav izborni zakon zloupotrebljava kako bi se dokidala prava hrvatskome narodu. Željko Komšić, za razliku od sramotne suradnje koju je u prošlosti imao s određenim hrvatskim političarima, ne smije biti primljen u Zagrebu kao predstavnik Hrvata jer on to nije", napisao je Petrov.
Ovaj izbor, doduše nešto skromnije nego Petrov, kritizirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković.
"Ponovno smo se zahvaljujući pozitivnom pravnom okviru koji postoji u BiH doveli u situaciju da pripadnici jednog konstitutivnog naroda na teritoriju Federacije biraju predstavnika u Predsjedništvu drugom narodu", kazao je Plenković.