MUNJEVITO napredovanje jemenskih hutista dovelo je ključni tjesnac Bab el-Mandeb pod njihovu kontrolu, pretvorivši tu nekoć neorganiziranu planinsku miliciju u regionalnog aktera s globalnim utjecajem. Ta se skupina, uz iransku potporu, razvila u snažnu borbenu silu sposobnu ometati ključne pomorske pravce i napadati kritična naftna i plinska postrojenja u susjednoj Saudijskoj Arabiji.

Tko su hutisti?

Skupina, koja je krajem 1990-ih u sjevernom Jemenu nastala kao pokret za vjerski preporod zejditskih šijita pod vodstvom obitelji Huti, vodila je šest ratova protiv vlade i pritom izgradila snažnu lokalnu miliciju.

Kada se jemenska središnja vlast raspala tijekom Arapskog proljeća 2011. godine, hutisti su to iskoristili, proširili svoj teritorij te razvili odnose s Iranom i njegovim libanonskim saveznikom Hezbolahom.

Zauzeli su glavni grad Sanu 2014. godine, svrgnuli vladu i zaustavili političku tranziciju koju su podupirale zemlje Zaljeva. To je potaknulo vojnu intervenciju predvođenu Saudijskom Arabijom radi pružanja potpore vladi, što je dovelo do višegodišnjeg građanskog rata koji je završio pat-pozicijom i primirjem 2022. godine.

Hutisti su tijekom izraelskog rata u Gazi, od 2023. do 2025. godine, ispaljivali projektile i lansirali bespilotne letjelice na Izrael i međunarodni pomorski promet u Crvenom moru, što su obrazložili kao solidarnost s Palestincima. Budući da je njihov najbliži saveznik Iran od 28. veljače na meti napada Sjedinjenih Država, hutisti ponovno napadaju brodove u Crvenom moru, kao i energetska postrojenja u Saudijskoj Arabiji.

Vojna situacija u Jemenu

Primirje je propalo posljednjih tjedana i borbe su nastavljene duž starih linija bojišnice, a to su pokrajine Marib i Jawf na sjeveru, grad Taiz u južnim visoravnima, Dhale u središnjem Jemenu i obalni pojas Crvenog mora poznat kao Tihama.

Hutisti su prošlog tjedna brzo napredovali prema južnoj Tihami, zauzevši najprije lučki grad Moku, a potom i ostatak obale Crvenog mora te otoke. Postavili su i svoje topove duž cijele obale tjesnaca Bab el-Mandeba, širokog 19 kilometara.

Ti teritorijalni dobici olakšavaju blokiranje pomorskog prometa u Crvenom moru, ključnom pravcu za izvoz saudijske nafte u Aziju, te stvaraju potencijalnu polaznu točku za novi kopneni prodor prema Adenu. Saudijska Arabija izvela je zračne napade kao potporu snagama koje podupiru vladu.

Što se zna o projektilima i dronovima hutista

Sposobnost te skupine da napada na sve veće udaljenosti sa sve većom preciznošću razlog je zašto danas ima važnost daleko izvan Jemena.

Balistički projektili hutista dosegnuli su čak i Izrael, udaljen više od 1800 kilometara, a jedan je projektil 2025. pogodio područje uz glavni izraelski aerodrom. Češće su gađali Saudijsku Arabiju, ciljajući gradove i infrastrukturu. Raketirali su i brodove u Crvenom moru, čime je zaustavljen promet tim plovnim putem.

Bespilotne letjelice hutista opetovano su napadale saudijske ciljeve i sada se sve češće koriste na bojištu, što predstavlja veliku promjenu u odnosu na prethodnu fazu borbi u građanskom ratu prije primirja iz 2022. godine.

Koju opremu koriste hutisti

Hutisti od početka rujna na internetu objavljuju videosnimke koje prikazuju dio vojne opreme kojom se koriste.

Videozapisi prikazuju dronove koji na vozila i oporbene borce ispuštaju različite vrste minobacačkih i drugih bombi, lansiranje raketa ili projektila te precizne pogotke streljiva u zgrade i kamione u kampu, a sve je snimljeno dronom visoke rezolucije.

Drugi videozapisi prikazuju njihove snage na terenu, uključujući kamione, neke naoružane, i pješake. Mnogi borci prikazani su u arapskim odorama, a ne u vojnim uniformama, i nose jurišne puške. Na jednom videu prikazana je i manja skupina boraca u maskirnim uniformama. U nekim videima prikazani su borci s lakim i teškim mitraljezima te puškama s nišanom.

Na snimkama se vidi kako paradiraju opremom zaplijenjenom od snaga u Tihami koje podupire Saudijska Arabija, uključujući oklopna i borbena vozila, tenk, topnički top, satelitsku antenu, malokalibarsko oružje i uređaj za ometanje dronova. Ipak, videozapisi uglavnom ne prikazuju zaplijenjenu opremu u akciji.

Kako su hutisti nabavili oružje

Izvješće stručnog povjerenstva Ujedinjenih naroda iz 2025. godine navodi da su hutisti razvili tehnologije projektila i bespilotnih letjelica putem tehničke pomoći i domaće proizvodnje.

Utvrđeno je da je, unatoč embargu UN-a na oružje, postojalo rašireno krijumčarenje oružja, što uključuje kopnene pošiljke preko granice s Omanom te krijumčarenje morskim putem.

Među zaplijenjenim predmetima nalazili su se uređaji za upravljanje bespilotnim letjelicama, oprema za primanje navigacijskih podataka brodova, motori za bespilotne letjelice i dijelovi projektila. U izvješću UN-a iz 2023. godine navodi se da su zaplijenjene cijele bespilotne letjelice, dijelovi balističkih projektila te protutenkovski projektili iranske proizvodnje.

Iranski izvori rekli su da je Teheran opskrbio svoje saveznike hutiste i oružjem i stručnjacima. Međutim, Iran službeno poriče naoružavanje hutista.

Procjena Međunarodnog instituta za strateške studije iz 2025. godine pokazala je da su hutisti, iako su napredovali u domaćoj proizvodnji oružja, i dalje ovisni o Iranu u pogledu ključnih tehnologija i naprednih sposobnosti.

Vojni razvoj hutista

Izvješće stručnog povjerenstva UN-a opisalo je da su vojne taktike hutista usmjerene na infiltraciju, napade bespilotnim letjelicama i granatiranje duž bojišnica te na postavljanje mina i drugih eksplozivnih naprava.

Procijenili su da hutisti imaju 350.000 boraca, dijelom zahvaljujući novačenju mlađih od 18 godina.

Analitičari koji prate situaciju u Jemenu tvrde da je za hutiste bila ključna obuka koju su pružili Iran i Hezbolah.

Baraa Shiban, suradnik londonskog instituta Royal United Services, rekao je da je takva obuka počela ubrzo nakon Arapskog proljeća te pomogla hutistima da se transformiraju iz milicije u organiziraniju vojnu silu, uz promjene u svojoj strukturi i načinu djelovanja.

Operativci Hezbolaha za projektile i bespilotne letjelice radili su s hutistima 2025. godine, rekli su stručnjaci UN-a. General iranskih Kuds snaga Abdolreza Shahlaei također je neko vrijeme bio prisutan u Jemenu, gdje je radio s hutistima, rekli su stručnjaci.