KINA se u posljednjih 40 godina, zahvaljujući protržišnim reformama, od najsiromašnije zemlje svijeta transformirala u globalnu ekonomsku silu.

Kineski ekonomski rast koji je posljednjih desetljeća iznosio u prosjeku oko devet posto godišnje jedinstven je u povijesti.  Od kraja sedamdesetih godina kineski BDP se udeseterostručio te je ta zemlja s 1,4 milijarde stanovnika postala druga ekonomija svijeta - odmah iza SAD-a.

source: tradingeconomics.com

Kineski vođa Deng Xiaoping 1978. godine pokrenuo je reforme, “drugu revoluciju” kako ih je nazivao koje su dovele do postupne liberalizacije ekonomije i otvaranja prema svijetu.

Postupno se krenulo u decentralizaciju, smanjenje utjecaja centralnog planiranja i povećanje utjecaja tržišta, ukidani su veliki poljoprivredni kolektivi, kompanijama je omogućeno da postavljaju vlastite poslovne ciljeve i da zadrže profit koji su mogle koristiti za povećanje plaća i ostale stimulacije radnika, što je dovelo do značajnog rasta produktivnosti.

source: tradingeconomics.com

Navedene reforme uključivale su i napore na jačanju vanjske trgovine. Tijekom 80-ih godina osnovano je 12 vanjskotrgovinskih kompanija te su uspostavljene posebne trgovinske zone na jugu Kine u kojima je bio dozvoljen rad privatnih kompanija.

Krajem 80-ih kreće i razvoj tržišta kapitala ponovnim otvaranjem Šangajske burze. Novi vjetar u leđa kineskoj ekonomiji stiže 90-ih godina, kada je pokrenuta masovna privatizacija i otvaranje zemlje stranim investicijama. Brojne strane kompanije otvorile su tijekom 90-ih tvornice u Kini zbog (tada još uvijek) jeftine radne snage. Došlo je do procvata privatnog sektora koji je po doprinosu kineskoj ekonomiji 2005. godine nadmašio državni sektor.

source: tradingeconomics.com

Ekonomski razvoj pratilo je poboljšanje standarda pa su stotine milijuna ljudi od početka 80-ih godina izašle iz siromaštva. U apsolutnom siromaštvu prije četiri desetljeća u Kini živjela je većina stanovništva, preko 80 posto. Danas u apsolutnom siromaštvu živi tek oko 2 posto stanovništva, a očekuje se da bi ono trebalo biti potpuno iskorijenjeno do 2020.

Nezaposlenost u Kini prošle godine iznosila je oko 4 posto. Radna snaga iznosi oko 800 milijuna ljudi.

Rast BDP-a prošle godine iznosio je 6,8 posto, a BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći dosegnuo je 17 tisuća dolara. Najveći udio u BDP-u od 52,2 posto ima sektor usluga, a slijedi industrija s 39,5 posto te poljoprivreda s 8,3 posto.

source: tradingeconomics.com

Ispod linije siromaštva koja je postavljena na oko 400 dolara, danas živi 3,3 posto stanovništva.

Javni dug iznosi oko 47 posto BDP-a, dok je proračunski deficit prošle godine bio 4,3 posto BDP-a.

Kina je najveći svjetski izvoznik, a najveći kupci su im SAD (19 posto), Hong Kong (12,4 posto), Japan (6 posto) i Južna Koreja (4,5 posto).