TROŠKOVI energije u njemačkim trgovinama porasli su 150 posto od početka godine. U istraživanju Njemačke udruge trgovaca (HDE) svaka druga tvrtka svoju egzistenciju smatra ugroženom, piše Deutsche Welle.

Trgovci sada koriste mjere štednje energije kako bi nekako prebrodili zimu. Na primjer, dućani se slabije griju. "Svaki stupanj manje može smanjiti potrošnju energije i do šest posto", kaže Patrick Schütz iz Njemačkog udruženja trgovaca. Prvi supermarketi čak razmišljaju o skraćivanju radnog vremena.

Dragovoljne mjere su jedna stvar. Ali savezna vlada se također oslanja i na prisilne mjere. Donijela je uredbu koja je na snazi od 1. rujna - prodajni prostori trgovina smiju se zagrijati najviše do 19 stupnjeva. Svjetleće vanjske reklame moraju biti ugašene od 22 do 6 sati, a vrata trgovina više ne smiju biti stalno otvorena.

"Vrata zatvorena, trgovina otvorena"

Carina Peretzke iz Udruženja trgovaca Sjeverne Rajne-Vestfalije vrlo je kritična prema zatvorenim ulaznim vratima: "Ako su vrata zatvorena, ulazi manje kupaca." Psihološki, zatvorena vrata se, kako kaže, doživljavaju kao barijera.

Kako bi ipak privukli ljude u trgovine, klimatska ofenziva HDE-a je na inicijativu trgovačkog udruženja Sjeverne Rajne-Vestfalije pokrenula kampanju na čijim plakatima stoji "Vrata zatvorena, trgovina otvorena". Ovi plakati trebaju pokazati mušterijama da su trgovine otvorene unatoč zatvorenim vratima. Do sada je kampanja vrlo dobro prihvaćena, kaže Patrick Schütz.

Razumijevanje za sve te mjere pokazuje i većina kupaca, kojima je tema uštede energije i privatno sve važnija. To pokazuje istraživanje DW-a u centru Bonna: "To je prava stvar za uštedu energije. To čini središte grada malo tužnijim. Ali mislim da nemamo previše izbora razmišljati o tome", kaže jedna prolaznica.

Kupovna moć na "najnižoj razini svih vremena"

No, glavni problem maloprodaje trenutačno je negdje drugdje, smatra Carina Peretzke. Naime nakon više od dvije godine pandemije koronavirusa i rasta troškova, kupovna moć, kaže ona, trenutno je na "povijesnom minimumu". Od toga posebno pati maloprodaja: "Uglavnom nema više rezervi, potrošene su. Sada imamo veće troškove, a i kupci imaju te troškove pa se suzdržavaju pri kupnji", kaže Peretzke.

To također postaje jasno kada razgovarate s ljudima u centru Bonna. Mnogi sada više paze na to što kupuju I pitaju se treba li im to doista. I kada je riječ o namirnicama, ljudi se sve više okreću posebnoj ponudi i sve više idu u diskontne radnje.

Rasvjeta i sigurnost

Dortmundski urbanist Stefan Kruse vidi još jedan važan aspekt: središta gradova postaju tamnija zbog manje rasvjete, posebno sada u jesen, kada dani postaju kraći. Ovo je također, kaže Krause, pitanje sigurnosti.

Na primjer, ako idem kući nakon posjeta restoranu, onda ću sljedeći put možda dva puta razmisliti o šetnji mračnim uličicama, kaže Kruse. Zaposlenica jedne tekstilne trgovine u blizini glavnog željezničkog kolodvora dijeli to mišljenje. "Malo mi je mučno", kaže ova žena.

Broj malih trgovina u gradskim središtima već godinama opada. Trend koji se već intenzivirao zbog lockdowna tijekom pandemije i s tim povezanog gubitka prihoda sada će se vjerojatno nastaviti zbog mjera uštede energije.

Identični trgovački lanci mogu se naći gotovo posvuda u središnjim dijelovima njemačkih gradova. Zbog toga su, smatra Kruse, gradski centri "dosadni" i "zamjenjivi".

No, ne povlače se samo male trgovine. Veliki lanci se od pandemije sve više oslanjaju na internetsko trgovanje. Stoga je sve više i više velikih površina u centru grada prazno. Za Krusea jasno je da se o konceptu središta grada dugoročno mora razmišljati drugačije. Kada veliki lanci robnih kuća isprazne svoje lokacije, nastaju ogromni prazni prostori koji bi se, smatra Kruse, trebali pretvoriti u multifunkcionalne površine.