FOTO: YouTube

NAKON što je nedavno na drevnom brodu, koji je prije više od 2000 godina potonuo kraj grčkog otoka Antikitere, pronađen rijetko očuvan kostur, znanstvenici su se spremili pokrenuti proces analize njegove DNA jer bi ona mogla razotkriti brojne zanimljive tajne slavnog brodoloma.

Kostur bi primjerice mogao pripadati nekom od članova posade ili robu, mogao bi pripadati nekom čovjeku iz Grčke, iz Rima ili pak s Bliskog istoka, no postoji čak i mogućnost da su to ostaci drevnog astronoma koji je njime putovao.

Naime, olupina je u fokusu svjetskih arheologa i drugih stručnjaka ponajviše zahvaljujući činjenici da je na njoj pronađen mehanizam koji je mogao godinama i stoljećima unaprijed predviđati astronomske pojave poput pomrčina Sunca i Mjeseca te položaje planeta na nebu. Neki zbog toga Mehanizam iz Antikitere smatraju najstarijim računalom na svijetu (slika dolje).

Mehanizam je 1901. na dubini od oko 45 metara pronašao lovac na morske spužve u olupini rimskog broda koji je potonuo na svega 10 minuta vožnje čamcem od obale. Uglavnom se vjerovalo da potječe iz prvog stoljeća pr. n. e, međutim analize teksta pronađenog uz mehanizam pokazale su da se najvjerojatnije koristio još 205. pr. n. e.

Uređaj od bronce, pohranjen u Nacionalnom arheološkom muzeju u Ateni, visok je 33 cm, dug 17 cm, a širok devet cm. Pretpostavlja se da je bio smješten u drveni okvir. Ima 30 sačuvanih zupčanika, od ukupno 37 koliko ih je najvjerojatnije izvorno imao. Još nije pouzdano utvrđeno je li se temeljio na geocentričnom ili na heliocentričnom poimanju svijeta. Pretpostavlja se da je konstruiran na Korintu jer njegove astronomske kalkulacije odgovaraju baš toj lokaciji. Neki stručnjaci povezuju ga s Arhimedovom školom koja datira iz istog razdoblja, a budući da je pronađen na rimskom brodu, postoji mogućnost da je trebao dospjeti u vlasništvo Julija Cezara.

Odlično očuvane kosti

Hannes Schroeder, stručnjak za analize drevnih DNA iz Danskog prirodoslovnog muzeja u Copenhagenu, koji je došao u Grčku nedugo nakon pronalaska kostura 31. kolovoza, kaže da je jako ugodno iznenađen stanjem ostataka.

Naime, u drevnim brodskim olupinama vrlo se rijetko pronalaze očuvane kosti jer ih kroz godine i stoljeća uglavnom sve pojedu i raznesu razne morske životinje. Na sreću, novi nalaz, otkriven ispod pola metra grnčarije i pijeska, među ostalim sadrži i obje parne kosti neurokranijuma koje često očuvaju materijal za izdvajanje DNA bolje nego zubi.

'Zapanjujuće je da ste to našli. Ako će igdje biti DNA, onda će to biti u njima', rekao je Schroeder za Nature.

Analiza DNA započet će čim stigne dozvola grčkih vlasti. No već i samo mjesto i okolnosti nalaza daju naslutiti moguće zanimljive rasplete priče. Primjerice, činjenica da je u olupini pronađeno više dijelova kostiju više različitih osoba pokazuje da je brodolom morao biti prilično silovit i brz jer bi se u protivnom svi s broda stigli spasiti. Postoji također mogućnost da kosti pripadaju robovima koji su bili okovani tako da se nisu stigli osloboditi. No, ako je uzrok nesreće bila neka snažna oluja, onda postoji mogućnost da su i neki putnici ostali zatečeni u prostorijama u potpalublju jer je brod bio prilično velik. Prema dimenzijama olupine stručnjaci procjenjuju da je samo posada brojala između 15 i 20 članova.