Foto: Facebook

OSAM kandidata za gradonačelnika Splita: Aida Batarelo (SDP), Marijana Puljak (Pametno), Ivo Baldasar (Splitska stranka), Mihael Darko Burazin (Hrast, Obiteljska stranka i Zelena lista), Goran Jugović (Dišpet), Željko Kerum (Hrvatska građanska stranka), Andro Krstulović Opara (HDZ) i Dragan Markovina (Nova ljevica) za Hinu su u pisanim odgovorima na ista pitanja iznijeli svoja stajališta o rješavanju ključnih problema s kojima se suočava Split, pri čemu su istaknuli potrebu prevladavanja dvaju najvećih problema - Spaladium arene i gradskog odlagališta otpada na Karepovcu.

U vezi sa Spaladium arenom kandidatkinja SDP-a za splitsku gradonačelnicu Aida Batarelo kratko je odgovorila kako "problem arene Grad Split mora riješiti u suradnji s državom".

Kandidatkinja stranke Pametno Marijana Puljak ocijenila je kako - kad je riječ o Spaladium areni - nitko nije nevin. "Spaladium arena je primjer kako su sve vlasti funkcionirale u gradu Splitu i državi. HDZ je napravio problem od 50 milijuna eura, Željko Kerum ga je mogao riješiti, ali nije htio. Ivo Baldasar je u suradnji s državnom vlašću mogao doći do rješenja, ali nije", istaknula je Marijana Puljak.

Kandidat HDZ-a Andro Krstulović Opara ocijenio je kako Splitu treba Spaladium arena zbog velikih koncerata i sportskih događaja te da treba učiniti sve kako bi ona živjela 365 dana u godini, a ne da bude mrtvi kapital.

"U Zagrebu sam već razgovarao o toj temi i kao gradonačelnik rješavanje tog pitanja 'potegnut' ću s vladom jer Split sam to niti može niti treba rješavati", ocijenio je Krstulović Opara.

Kandidat Hrvatske građanske stranke (HGS) Željko Kerum istaknuo je da u rješavanju teškoća sa Spaladium arenom bankama treba ponuditi 10 posto od ukupnog duga za otkup tražbina, to jest "nekih pet do šest milijuna kuna za Spaladium arenu".

Kandidat Splitske stranke i donedavni gradonačelnik Ivo Baldasar istaknuo je da se zauzima za dogovor s bankama, tako da, kako je rekao, "prihvatimo da je dio kredita naša obveza (grada), ali u tom slučaju i da smo vlasnici dvorane".

Kandidat Nove ljevice Dragan Markovina smatra da bi najprije trebalo riješiti sva pravna pitanja u vezi sa Spaladium arenom.

"Spaladium arena je nastala kao simbol jedne pohlepne politike, koja je pokriće za svoju pohlepu nalazila u agresivnom nacionalizmu zahvaljujući kojem je račun ispostavljen nama građanima", ocijenio je Markovina.

Kandidat Hrasta, Obiteljske stranke i Zelene liste Mihael Darko Burazin istaknuo je kako "treba uzeti najbolje odvjetnike ili odvjetnička društva da cijeli dug ne bi pao na leđa gradu jer bi ga to moglo financijski uništiti i onemogućiti njegovu razvojnu perspektivu, čak i funkcioniranje".

Kandidat Nezavisne liste "Dišpet" Goran Jugović smatra kako u rješavanju teškoća u vezi sa Spaladium arenom Grad treba pronaći privatnog investitora koji će izgraditi već predviđeni poslovni neboder.

Hitno sanirati Karepovac

U vezi s gradskim odlagalištem otpada Karepovcem, Željko Kerum istaknuo je kako nije ni za kakvo privremeno rješenje, nego za trajno rješenje sanacijom. "Centar za gospodarenje otpadom Lećevica je buduće odlagalište", poručio je Kerum.

Andro Krstulović Opara ocijenio je kako Lećevica nema alternativu. "Projekt sanacije Karepovca izradili smo za vrijeme vlasti HDZ-a u Splitu prije osam godina i napokon se po tom prijedlogu kreće u sanaciju, i tu nema kompromisa ni odugovlačenja", poručio je Krstulović Opara.

Marijana Puljak ocijenila je kako sanaciju Karepovca treba hitno završiti jer "ta ekološka bomba prijeti cijelom Splitu".

Aida Batarelo smatra da Karepovac treba sanirati u dvije faze, a to bi područje trebalo biti "ozelenjena površina grada".

Darko Burazin zauzima se za cjelokupnu sanaciju Karepovca i postavlja pitanje treba li uopće Lećevica kad petnaestak kilometara dalje već postoji centar Bikarac.

Dragan Markovina, pak, smatra, da se Karepovac mora što prije sanirati "neovisno ili ovisno o Lećevici - sasvim nebitno".

Ivo Baldasar misli kako je riječ "o pitanju zdravlja i života ljudi, dakle ustavnoj kategoriji, i tu se više ne smije gubiti dana".

Goran Jugović ističe kako problem Karepovca treba riješiti po prijedlogu stručnjaka Jakše Miličića. Profesor Jakša Miličić, bivši splitski gradonačelnik, zauzima se za plazma plinofikaciju kao novu metodu odlaganja otpada.

Prometne gužve riješiti novim prometnicama, parkiralištima i garažama,

Prometnu gužvu u Splitu Kerum bi riješio povezivanjem "istočne i zapadne obale preko Bačvica u Zvonimirovu ulicu te dovršetkom Vukovarske i Bračke ulice i gradnjom garaža na Zvončacu, Bačvicama, Firulama, Žnjanu i Starom placu".

Krstulović Opara ističe kako će rješavanju prometne gužve u Splitu posvetiti posebnu pozornost, zbog čega je za zamjenika gradonačelnika predložio stručnjaka za promet, inženjera Ninu Velu, pa će se "gorući prometni problemi rješavati žurno, a dugoročno će se graditi nove prometnice".

Marijana Puljak ističe kako je prioritet njezina programa rješavanje prometnih teškoća i nedostatak parkirališnih mjesta u Splitu. "Neke stvari se mogu provesti odmah, primjerice pametnom regulacijom semafora može se povećati protočnost vozila i pješaka i do 40 posto", poručila je Puljak.

Batarelo se zauzima za osnutak fonda za financiranje izgradnje parkirališnih mjesta, uvođenje jednosmjernih ulica i izgradnju turističkog parkirališta.

Burazin smatra da za bolju protočnost prometa u Splitu treba graditi kružne tokove.

Baldasar ističe kako je nužno povećati broj parkirnih mjesta na cijelome gradskom području.

Markovina ističe kako se prometne teškoće najprije mogu riješiti "destimuliranjem automobilskog prometa iz središta grada, što je trend u cijelom svijetu".

Jugović predlaže da se ograniči ulazak i parkiranje turističkih autobusa u uže gradsko središte te reorganizaciju prometa većim brojem jednosmjernih ulica.

Krstulović Opara ističe kako u vezi s istočnom obalom već ima potporu svih mjerodavnih ministarstava. "Taj smo projekt već dogovorili s vladom, da se riješi ono što se na njih odnosi, a u prvom redu imovinsko-pravni odnosi", istaknuo je Krstulović Opara. Dodao je da je Žnjan jedan od bitnih resursa Splita kao dio obalnog pojasa grada te je najavio da će taj prostor "postupno dorađivati".

Kako preurediti Žnjan  i urediti istočnu obalu

Željko Kerum ističe kako na Žnjanu najprije treba uknjižiti parcele na grad, zatim raspisati natječaj te graditi i uređivati plato i sportske sadržaje.

Aida Batarelo vidi Žnjan kao "rekreacijsku zonu Splita", a istočnu obalu kao "najljepši turističko-kongresni centar".

Baldasar se zauzima za premještanje glavnog kolodvora s istočne obale u Kopilicu, to jest sjeverni dio Splita, te podsjeća da za Žnjan već ima projekt koji je izradio zagrebački Arhitektonski fakultet, a treba ga "staviti u proceduru".

Markovina pak smatra da bi premještanjem kolodvora u Kopilicu ili "još gore" trajektne luke u sjevernu luku "zadali još jedan udarac vlastitim građanima" na štetu turista. Kad je riječ o Žnjanu, po Markovininim riječima, "nezakoniti estetski užas koji se uz more namnožio trebalo bi odmah ukloniti".

Burazin pak u vezi sa Žnjanom ističe kako "ne bi rušio postojeće objekte", a u vezi s istočnom obalom zauzima se za "kombinaciju poslovno-turističkog centra s etažama podzemnih garaža, gdje bi se izgradio poslovni centar i nekoliko hotela".

Jugović smatra kako je preduvjet za razvijanje projekta istočne obale riješiti imovinsko-pravne odnose između Grada i Hrvatskih željeznica, a žnjanski plato je "problem koji se mora riješiti u suradnji Grada i Splitsko-dalmatinske županije".

Marijana Puljak ističe u vezi s istočnom obalom i Žnjanom kako je najprije potrebno izraditi strategiju, a zatim generalni urbanistički plan. "Razvoj jednog od ta dva dijela grada bez planiranja i razvoja cijelog Splita nema nikakvog smisla", poručila je Puljak.

O vrlinama gradonačelnika

Na pitanje kakve bi vrline trebao imati gradonačelnik ili gradonačelnica Splita, Andro Krstulović Opara odgovorio je kako treba imati  "jasnu viziju kako će se grad razvijati u idućih desetak i više godina", a  Željko Kerum misli da gradonačelnik Splita treba biti pošten i sposoban.

Marijana Puljak smatra da gradonačelnik treba biti "pošten i čistih ruku", a Aida Batarelo ističe kako to mora biti osoba koja zna čuvati tradicionalne splitske odlike "otvorenoga grada slobodarskog duha i tolerancije te urbanog centra".

Ivo Baldasar smatra kako bi bilo idealno da gradonačelnik Splita bude "otvorena i srdačna osoba, otvorena i poduzetna te spremna na vlastitu inicijativu".

Mihael Darko Burazin drži da bi splitski gradonačelnik trebao "obvezno biti vjernik", što je i njegov slogan za gradonačelnika - 'za kršćanske vrijednosti'.

Dragan Markovina smatra da bi gradonačelnik trebao biti "netko tko razumije da grad ne čine samo projekti i komunalije nego ljudi", a po mišljenju Gorana Jugovića, gradonačelnik Splita "ne smije biti beskičmenjak ovisan o stranačkoj sprezi te sitnim interesima gradskih vijećnika".