SABORSKI Odbor za Ustav saslušao je danas prvih pet kandidata za tri upražnjena mjesta na Ustavnom sudu, svi su, odgovarajući oko pozdrava "Za dom spremni", složni da je on neprihvatljiv, a u jednom trenutku povela se burna rasprava HDZ-ovaca s kandidatkinjom Anom Horvat Vuković.

"Pozdrav ZDS je objektivno protivan ustavnoj zabrani govora mržnje, znamo da je to službeni pozdrav jedne kvislinške, fašističke tvorevine, kao što znamo da se na taj način odaje priznanje pripadnicima HOS-ovim postrojbama koji su doista dali svoj veliki obol u Domovinskom ratu, no nemoguće je prepoznati njihovo herojstvo na način da se abolira korištenje pozdrava koji je fašistički pozdrav", istaknula je Ana Horvat Vuković odgovarajući na pitanja zastupnika. 

Drži kako ne postoje nikakve razlike između pozdrava ZDS i "Sieg Heil".

Horvat Vuković: HOS-ovcima dugujemo vječnu zahvalnost

"Ne prihvaćam tezu o dvostrukim konotacijama, moj otac je pravi hrvatski dragovoljac s više od 1400 dana u Domovinskom ratu, pripadnicima HOS-ovih postrojbi dugujemo vječnu zahvalnost, no ne dugujemo da taj pozdrav rehabilitiramo", poručila je kandidatkinja. 

"JNA tenkovi su jedno, a petokraka drugo u tom segmentu. Razumijem o čemu govorite, to je simbol za nas ogromnog stradanja u Domovinskom ratu, poratnih zločina, ali etiologija te dvije stvari je različita. ZDS je nastao kao službeni pozdrav jednog fašističkog genocidnog režima, mi smo imali jedini dječji koncentracijski logor na području cijele Europe, to je 'Za dom spremni' i ne može se rehabilitirati", uvjerena je. 

"Petokraka ima različite konotacije, kada je ona na JNA tenkovima i kad su pod njom činjeni zločini, apsolutno je neprijateljski simbol, no kad je simbol radničkog pokreta i otpora to je druga stvar", odgovorila je Horvat Vuković. 

Sanader: Pod kojim su znakom poginuli HOS-ovci u Vukovaru

"Dok je petokraka rušila Vukovar, branitelji i HOS-ovci su ga branili i dali svoje živote", naglasio je Mažar, a Sanader nastavio ispitivati pod kojim znakom su poginuli HOS-ovci u Vukovaru, na što su reagirali iz oporbe. 

"Nedopustivo je da se jednu kandidatkinju na takav način napada i razgovara kao sa saborskim zastupnicima", istaknula je Urša Raukar (Možemo!). 

Oko pozdrava ZDS upitani su i kandidati Nevena Aljinović te Jadranko Jug, koji su, također, složni da je pozdrav ZDS neprihvatljiv. "Ne podržavam takav pozdrav, nije mu mjesto na zabavnim, kulturnim i sportskim manifestacijama, smatram da ima negativnu konotaciju", poručila je Aljinović. 

Jug je naglasio kako je jasno da taj pozdrav nije prihvatljiv prema izvorišnim osnovama Ustava. "U javnom prostoru i političkom djelovanju je neprihvatljiv, cijela Europa počiva na antifašizmu i takve stvari nisu dozvoljene", rekao je. 

Kandidati se slažu da bi Ustavni sud trebao biti proaktivniji

Među kandidatima koji su danas saslušani su i Branka Genzić Horvat te Davorin Ivanjek. 

Svih petero složno je u ocjeni da se proces izbora predsjednice Vrhovnog suda s izborom tri ustavna suca nije mogao vezati, kako su to vladajući htjeli, a mišljenja su i da bi Ustavni sud trebao biti proaktivniji. Jednako tako i po pitanju zaštite prava liječnika na priziv savjesti, ali i žena na ostvarivanje prava na prekid trudnoće u kontekstu da bolnice tu zdravstvenu uslugu moraju na bilo koji način osigurati.

Dijele i mišljenje da bi mandat ustavnih sudaca trebalo ograničiti na jedan bez mogućnosti reizbora. 

Odluka u slučaj surogat majčinstva

Što se tiče odluke Ustavnog suda u slučaju surogat majčinstva, odnosno upisa djeteta u maticu rođenih, Nevena Aljinović je naglasila kako je naš zakon jasan - ako je dijete rođeno u inozemstvu, a ako biološki otac zatraži upis u maticu, to je potrebno i provesti, kao i upisati biološkog oca. 

Horvat Vuković je, s druge strane, vrlo kritična prema toj odluci. "Slažem se s konačnim ishodom da je važno da dijete koje je bez svoje volje začeto, rođeno i dovedeno u Hrvatsku, zaslužuje da bude upisano u matice, no procesno je Ustavni sud pogriješio, smatram da nije dovoljno validirao činjenicu da se radi o dovođenju djeteta iz zemlje koja je pred institucionalnim slomom, u razdoblju rata, gdje ne možete transkribirati strani rodni list", kazala je.  

Upitana može li glavni državni odvjetnik rješavati sukob nadležnosti između EPPO-a i DORH-a u konkretnom predmetu, Branka Genzić Horvat pozvala se na načela Rimskog prava prema kojem nitko ne može odlučivati o primjeni prava gdje je i sam stranka u postupku.

O moliteljima

Što se tiče zahtjeva za ograničavanjem javnih molitvi, Genzić Horvat poručuje kako Ustav zastupa sve vrijednosti jednako prema svim građanima te ga u tom smislu treba i interpretirati. "Kao što postoji pravo na okupljanje, tako i drugih građana na njihova građanska prava, trebalo bi primijeniti test razmjernosti u donošenju konkretnijih odluka", rekla je. 

Horvat Vuković naglašava da molitelji na trgovima ne krše Ustav ni zakone o suzbijanju diskriminacije i ravnopravnosti spolova. "Mada šalju poruke koje meni osobno mogu biti neprihvatljive, kao pravnica i profesorica prava moram jednostavno apstrahirati svoje osobne osjećaje, dok taj govor ne prelazi govor mržnje, ustavno je prihvatljiv", dodala je. 

I Davorin Ivanjek stava je da mirna okupljanja na kojima se ne propagiraju govor mržnje, teze o isključivosti ne bi trebala biti uskraćena. 

Horvat Vuković smatra da nedavna odluka Vrhovnog suda u slučaju švicarac ima puno prostora za preispitivanje te joj se čini teško održivom. I Jug, koji je bio sudac izvjestitelj u tom slučaju, smatra da ta odluka ne bi trebala izdržati ustavnopravni test.  Odbor sutra nastavlja saslušanja preostalih 10 kandidata.