Moira Dineen je u svojim 60-ima i danas je bila na prosvjedu. Za BBC kaže da je mogla otići u mirovinu 2019., ali nije htjela izgubiti novac jer joj se plaća tek minimalno povećala u posljednjih 20 godina.

"Osjećam se vrlo zabrinuto zbog situacije u kojoj se nalaze druge žene i muškarci u Francuskoj kojima plaće stagniraju", rekla je za BBC.

"Ako odlučite tražiti posao u kasnim 40-ima/ranim 50-ima, to je vrlo, vrlo teško. Teško je pronaći drugi posao i zbog toga je vrlo teško prihvatiti ovo veoma nesuvislo objašnjenje predsjednika koji kaže da o tome nema razgovora."

Moira kaže da iako Macron nije skrivao svoju želju za reformom mirovinskog sustava u predsjedničkoj kampanji, izabran je kao alternativa krajnjoj desnici, a ne zato što je netko želio promijeniti dob za odlazak u mirovinu.

Dogovoren je datum novog štrajka sindikata u Francuskoj, a to je 6. travnja. To znači da će se štrajk nastaviti i u travnju, kada francusko ustavno vijeće, sud koji preispituje ustavnost zakona, treba donijeti odluku o Macronovoj reformi. 

Različite brojke spominju se po pitanju broja prosvjednika na francuskim ulicama.

Francusko ministarstvo unutarnjih poslova kaže da je 740.000 ljudi prisustvovalo prosvjedima diljem zemlje. No sindikat CGT, jedan od najvećih u Francuskoj, kaže da je na ulice izašlo više od dva milijuna ljudi. 

CGT je ranije objavio da je samo na ulice Pariza izašlo oko 450.000 ljudi. Ali policija je rekla da je tamo bilo oko 93.000 ljudi.

Policija je rekla da ih je 27 uhićeno u glavnom gradu.

Obično postoji određeno odstupanje između policijskih i sindikalnih brojki kada je u pitanju broj prosvjeda.

Natalia Pouzyreff, zastupnica iz Macronove stranke, kaže da je sve veće nasilje na prosvjedima zabrinjavajuće te da vlada želi riješiti situaciju "obnovom socijalnog dijaloga sa sindikatima kako bi pokušala vratiti mir".

Ali to ne znači odustajanje od promjene zakonske dobi za odlazak u mirovinu. "Ova mirovinska reforma je nepopularna jer nitko ne želi povećanje dobi za odlazak u mirovinu iako je doista potrebno uravnotežiti proračun", kaže Pouzyreff.

Ona apelira na građane da nastave mirno prosvjedovati. Na pitanje misli li da je bila pogreška progurati reforme kroz donji dom parlamenta bez glasanja, što je dodatno razbjesnilo ljude, Pouzyreff kaže: "Mogli smo to izvesti i drugačijom metodom."

Ona dodaje da bi vlada "radije prošla kroz normalnu proceduru glasanja", ali kaže da bi negativan glas odgodio da reforma postane zakon i stoga povećao rizik da zemlja sklizne u financijski deficit.

Pouzyreff također kaže da pauziranje planova za pomicanje dobi za umirovljenje ne bi pomoglo situaciji iz istog razloga.

Oko 93.000 ljudi bilo je na današnjim prosvjedima u Parizu, objavila je pariška policija. Dodaju da su do 18 sati uhićene 23 osobe. 

Ranije smo izvijestili da je jedan od glavnih sindikata u zemlji rekao da je prosvjedima nazočilo gotovo pola milijuna ljudi. Brojke policije i sindikata često su u suprotnosti kada je riječ o prosvjedima.

Robert ima 63 godine i umirovljeni je državni službenik. Za BBC kaže da je nedostajalo dijaloga između vlade i sindikata te da je predsjednik Macron sam donosio sve odluke.

"Mora učiniti ustupke", kaže Robert. "Većina ljudi je protiv ove reforme i on bi nas trebao poslušati."

"Kada je Macron ponovno izabran 2022., rekao je da će poslušati narod, one koji su glasali za njega da blokira Marine Le Pen s predsjedničke pozicije. Ali to nije slučaj."

Salome danas puni 22 godine. Ona želi da se drugi mladi ljudi poput nje okupe i pošalju poruku predsjedniku Macronu da im policija neće prijetiti i zastrašivati ih. 

"Sapleli su me i udarila sam glavom u pod", kazala je Salome za BBC. "Stavili su mi lisice bez razloga, a onda su me odveli s još nekolicinom ljudi koji su sjedili u redu, pola ih je također imalo lisice na rukama. Policija nam je tad počela prijetiti i zastrašivati nas", dodaje Salome. 

Salome dodaje da je jedan od prosvjednika bio crnac te da su policajci zbijali rasističke šale na njegov račun. "Bili smo totalno pacifistički nastrojeni i nisu imali razloga uhititi nas", zaključuje Salome. 

Prosvjednici su zaustavili promet u Rennesu. Na snimkama s društvenih mreža vidi se gusti, crni dim koji se nadvio nad zaobilaznicom dok je zapaljeno smeće uzrokovalo veliki zastoj u prometu. 

Štrajk sindikata koji se protive vladinim mirovinskim reformama u rafinerijama nafte u Francuskoj traje već treći tjedan, a skladišta goriva također su blokirana.

Proizvodnja je zaustavljena u dvije najveće francuske rafinerije i prisilila je tri druge da rade smanjenim kapacitetom. Preostale dvije su trenutno zatvorene zbog popravka.

To znači da oko 17% svih benzinskih postaja u cijeloj zemlji sada nema barem jedan proizvod, prema Francuskoj naftnoj udruzi (UFIP).

Bretanja i Normandija na sjeveru te velik dio područja oko obale Sredozemnog mora posebno su teško pogođeni nestašicom.

"Ja nisam nasilan, ali razumijem ljude koji odu tako daleko", rekao je 69-godišnji umirovljeni poštar Noel Cassin u Nantesu. "Ako samo odete i prosvjedujete, pjevate i jedete kobasice i tada se vratite kući nakon što ste propustili radni dan (a da niste postigli nikakve rezultate), to je uzaludno", rekao je. 

Prosvjednici u Rennesu na zapadu zemlje blokirali su obilaznicu i zapalili napušteni automobil. Na prosvjedima širom zemlje je po planovima trebalo biti raspoređeno 13.000 policajaca.

Štrajkovi u transportu, zračnom prijevozu i energetskom sektoru i dalje otežavaju putovanja. Studentski sindikat UNEF rekao je da su blokirani ulazi u 20 sveučilišta uključujući Sciences Po i dijelove Sorbonne u Parizu.

Na prosvjedima u Marseilleu i u drugim gradovima bilo je ipak manje prosvjednika nego prije. Charles de Courson, iz oporbene stranke Liot, rekao je da bi francuske vlasti trebale izvući pouku iz situacije u Izraelu gdje je vlada pod pritiskom javnosti stopirala kontroverznu reformu pravosuđa.

Danas su prosvjedi u nekoliko gradova ujutro počeli mirno, ali su poslije izbili sukobi. 

U zapadnom gradu Nantesu zapaljen je ulaz u podružnicu banke BNP Parnibas. Zapaljen je i jedan automobil, a neki su gađali policajce vatrometom. Inače je prosvjed bio miran.

"Predložili smo rješenje... i ne može se tolerirati da smo ponovo odbijeni", rekao je čelnik sindikata CFDT Laurent Berger novinarima na početku prosvjeda u Parizu. Macron tvrdi da je reforma potrebna kako bi državne financije bile uravnotežene. Sindikati i oporba smatraju da postoje i drugačija rješenja.

Milijuni ljudi prosvjeduju i štrajkaju od sredine siječnja protiv te reforme. No frustracija javnosti prerasla je u širi protest protiv Macrona.

Prosvjedi su se intenzivirali nakon što je vlada nametnula mirovinsku reformu dekretom zaobišavši parlament. U četvrtak, posljednji dan velikih prosvjeda, anarhisti skupine Black Bloc, razbijali su izloge trgovina, autobusna stajališta i uništili jedan McDonald'sov restoran u Parizu, a sličnog nasilja bilo je i u drugim gradovima. 

Riječ je o jednom od najgorih uličnih nasilja u zemlji posljednjih godina, koje podsjeća na prosvjede Žutih prsluka u Macronovom prvom mandatu.