BIVŠI predsjednik HDZ-a i nekadašnji potpredsjednik vlade Tomislav Karamarko oglasio se povodom Dana antifašističke borbe, koji se danas obilježava u Hrvatskoj, te je u objavi na Facebooku iznio niz kritika na račun načina na koji se taj praznik obilježava.

Karamarko tvrdi da naziv praznika ne odgovara povijesnim činjenicama. "Danas je 22. lipnja Dan antifašističke borbe. Po kriterijima historiografskog znanstvenog pristupa naziv tog praznika zaslužuje kraticu 'tzv.'. Ipak, logorska vatra je upaljena, totem podignut, a svečani ratnički ples ne posustaje", napisao je.

U nastavku se osvrnuo na obilježavanje praznika i njegove sudionike. "Unatoč ratničkim bojama, raspoznajemo poznata lica vrijednih povjesničara dnevnopolitičke primjene, Habulinovu mladež, nekakve besmrtne odrede i političare opće prakse", naveo je.

"Odijela i crvene kravate donesene iz kemijskih čistionica, vijenci na sve strane, a usta prepuna prvog gerilskog, partizanskog odreda u Europi. Jedino se nisu uspjeli dogovoriti koliko ih je taj dan zdimilo u šumu Brezovicu - 8, 9, 24 ili 76", nastavio je. 

"Prvi gerilski otpor Njemačkoj pružili su Poljaci"

Karamarko potom navodi da prvi gerilski otpor nacističkoj Njemačkoj u Europi nije započeo u Hrvatskoj, nego u Poljskoj.

"Prva gerilska postrojba u Europi koja se suprotstavila njemačkom okupatoru osnovana je u ožujku 1940. pokraj sela Husicka u Poljskoj, a vodio ju je bojnik Henryk Dobrzanski-Hubal. Ti hrabri borci, njih 180, borili su se i pružali snažan otpor Nijemcima. Poraženi su i likvidirani kod mjesta Opoczno 30. travnja 1940.", ustvrdio je.

U objavi se osvrnuo i na sporazum Ribbentrop-Molotov iz kolovoza 1939. godine, kojim su nacistička Njemačka i Sovjetski Savez definirali interesne sfere u istočnoj Europi.

"Pretpostavljam da su naši današnji tulumaši čuli za pakt Ribbentrop-Molotov. Tim sporazumom dva zločinačka, nakaradna, totalitarna režima, komunizam i nacizam, predvođeni dvojicom luđaka, izvršili su podjelu interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj", naglasio je.

"Zapovijedi su stizale iz Moskve"

Podsjetio je da je Njemačka napala Poljsku 1. rujna 1939., a Sovjetski Savez 17. rujna iste godine te se zapitao kakva je tada bila uloga hrvatskih komunista i Josipa Broza Tita.

"Što su tada radili hrvatski 'revolucionari'? Gdje im je bio čelnik, zločinac JB Tito? Grijali su se uz velikog ruskog medvjeda dok je sa svojim saveznikom Hitlerom započinjao krvavi pir u Europi. Jer zapovijedi su stizale iz Moskve", naveo je.

Karamarko smatra da je osnivanje Sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. izravno povezano s njemačkim napadom na Sovjetski Savez.

"22. lipnja 1941. Njemačka je napala Rusiju, a grupica staljinista, lenjinista i titoista navodno zbrisala u šumu Brezovicu. Logično je pitanje - drugovi, što ste bili od 23. kolovoza 1939. do 22. lipnja 1941.? Bilo je to vrijeme realnog saveza Njemačke i Rusije. Netko malo vehementniji bi vas pitao jeste li u tom razdoblju bili i hitlerovci", napisao je.

"Do osamostaljenja Hrvatske slavio se 27. srpnja"

U nastavku je kritizirao predstavnike antifašističkih organizacija i sudionike obilježavanja. "Drugovi habulinoidi, sudionici kumrovečkog maskenbala, vi balegari koji pričate o zločincu Titu kao brendu, dužni ste neke odgovore", poručio je.

Karamarko je podsjetio da se Dan antifašističke borbe kao državni praznik obilježava od hrvatske neovisnosti. "22. lipanj kao Dan antifašističke borbe obilježava se od 1991., dakle od osamostaljenja Hrvatske, zbog nategnute simbolike. Do tada se slavio 27. srpnja", napomenuo je.

Objavu je zaključio pitanjem o tome koji datum, prema njegovu mišljenju, predstavlja stvarni početak ustanka. "Odlučite konačno kad ste pokazali mišiće i ustali - 27. srpnja 1941., kad je izvršen pokolj Hrvata u Srbu i okolici, ili 22. lipnja, kad je propao savez tate Staljina s Hitlerom?", napisao je Karamarko.