ZDRAVLJE krvnih žila jedan je od najvažnijih pokazatelja stvarne, biološke dobi jer stanje arterija često bolje od kronološke dobi odražava stvarno kardiovaskularno zdravlje, istaknuto je na nedavnim 11. Hrvatskim vaskularnim danima (CROVASCULAR 2026).

Fenomen tzv. vaskularnog starenja poznat je već desetljećima i objašnjava zašto neki ljudi u dobrom zdravlju dožive duboku starost, dok drugi razvijaju kardiovaskularne bolesti mnogo ranije. "Stari smo onoliko koliko su stare naše krvne žile. Ako su arterije očuvane i bez značajnih aterosklerotskih promjena, osoba, iako kronološki starija, može biti biološki znatno mlađa", izjavio je u razgovoru za Hinu predsjednik organizacijskog odbora, kardiolog Mislav Vrsalović.

Povod je bio simpozij održan 6. ožujka u organizaciji Razreda za medicinske znanosti HAZU-a, KBC-a Sestre milosrdnice, Hrvatskog kardiološkog društva te Hrvatskog angiološkog društva Hrvatskoga liječničkoga zbora.

Riječ je o jedinstvenom stručno-znanstvenom skupu u Hrvatskoj koji je okupio stručnjake iz područja vaskularne medicine, a cilj mu je bio povećati svijest o vaskularnim bolestima u zdravstvenoj zajednici i široj javnosti te predstaviti suvremene dijagnostičke postupke i mogućnosti liječenja.

Kod dijela ljudi dolazi do ubrzane ateroskleroze

"Kod nekih je ljudi proces aterogeneze sporiji ili su aterosklerotski plakovi stabilniji, dok kod drugih dolazi do ubrzanog razvoja ateroskleroze. Upravo tu vidimo razliku između kronološke i biološke dobi", objašnjava Vrsalović fenomen ubrzanog starenja uzrokovanog kroničnim čimbenicima rizika na koje možemo utjecati, a oštećuju elastičnost i funkciju krvnih žila (hipertenzija, šećerna bolest, pušenje, pretilost).

Ostali čimbenici rizika uključuju povišeni kolesterol, tjelesnu neaktivnost, kroničnu upalu niskog intenziteta i genetsku predispoziciju, koji uzrokuju krutost arterija i povećani kardiovaskularni rizik.

Na simpoziju je naglašeno da se proces vaskularnog starenja može usporiti kontrolom ključnih čimbenika rizika - arterijske hipertenzije, povišenog kolesterola, šećerne bolesti, pušenja, tjelesne neaktivnosti i prekomjerne tjelesne težine.

U prvom tematskom bloku kongresa predstavljene su nove spoznaje iz angiologije, s naglaskom na visokorizične vaskularne bolesnike i epidemiologiju čimbenika rizika.

Vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti

Prema podacima iznesenima na skupu, prevalencija arterijske hipertenzije globalno prelazi 30 posto, dok u Hrvatskoj povišeni krvni tlak ima gotovo polovica odrasle populacije. Prevalencija šećerne bolesti iznosi oko 10 posto.

Hrvatska također ima relativno visoku stopu pušenja - više od 30 posto odraslih puši, dok je u skandinavskim zemljama udio pušača često i ispod deset posto.

Takav profil čimbenika rizika izravno se odražava na zdravstvene ishode. Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, iako se posljednjih godina bilježi postupan pad mortaliteta.

Za razliku od zapadnih zemalja, gdje onkološke bolesti sve češće preuzimaju prvo mjesto među uzrocima smrti, u Hrvatskoj i velikom dijelu istočne Europe kardiovaskularne bolesti još uvijek dominiraju.

"Velika većina bolesnika s nekom aterosklerotskom kardiovaskularnom bolešću ima barem jedan, a često i više čimbenika rizika - hipertenziju, dislipidemiju, pušenje ili šećernu bolest, uz tjelesnu neaktivnost i pretilost", rekao je Vrsalović.

Posebna je pozornost na simpoziju posvećena ciljnim vrijednostima krvnog tlaka. Danas se preporučuju ciljne vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka između 120 i 129 mmHg, odnosno ispod 130 mmHg, osobito kod bolesnika koji su već preboljeli kardiovaskularni događaj.

Pokazalo se da snižavanje sistoličkog krvnog tlaka za samo pet milimetara žive smanjuje rizik kardiovaskularnih ishoda za oko deset posto, neovisno o početnim vrijednostima tlaka.

Pod kardiovaskularnim ishodima podrazumijevaju se veliki kardiovaskularni događaji - nefatalni infarkt miokarda, nefatalni moždani udar i kardiovaskularna smrt.

Slična pravila vrijede i za regulaciju kolesterola. U sekundarnoj prevenciji ciljne vrijednosti LDL kolesterola trebale bi biti niže od 1,4 mmol/L, dok se kod bolesnika s ekstremnim rizikom (recidivni vaskularni događaji, polivaskularna bolest) preporučuju još niže vrijednosti, ispod 1,0 mmol/L.

Uz regulaciju krvnog tlaka i kolesterola, ključne mjere prevencije uključuju prestanak pušenja, tjelesnu aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i dobru regulaciju šećerne bolesti.

Visok broj netraumatskih amputacija ekstremiteta u Hrvatskoj

Na simpoziju se raspravljalo i o perifernoj arterijskoj bolesti, bolestima aorte te venskoj tromboembolijskoj bolesti.

Predavanja su obuhvatila epidemiologiju vaskularnih bolesti, a upozoreno je i na visok broj netraumatskih amputacija ekstremiteta u Hrvatskoj, racionalni pristup perifernoj i polivaskularnoj arterijskoj bolesti uz prisutne komorbiditete poput hipertenzije, dislipidemije i pretilosti, kao i suvremene metode intervencijskog endovaskularnog liječenja.

Govora je bilo i o epidemiologiji i stratifikaciji rizika plućne embolije te o minimalno invazivnom endovaskularnom liječenju mehaničkom trombektomijom, koje se provodi u više hrvatskih vaskularnih centara.

Plućna embolija visokog rizika može imati bolničku smrtnost od oko 30 do 50 posto, dok kod bolesnika s umjereno visokim rizikom smrtnost iznosi između 10 i 20 posto, upozorio je Vrsalović.

Simpozij CROVASCULAR pokrenut je 2015. godine kao platforma za razmjenu znanja iz područja vaskularne medicine te okuplja nastavnike i kliničare s medicinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, Katoličkog sveučilišta te hrvatskih kliničkih bolničkih centara.

Skup su otvorili Josip Madić u ime Razreda za medicinske znanosti HAZU-a, zamjenik ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice Neven Tučkar te potpredsjednik HAZU-a i predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva Davor Miličić.

Predsjednik organizacijskog odbora bio je Mislav Vrsalović, član suradnik HAZU-a, predsjednik Hrvatskog angiološkog društva HLZ-a i voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za perifernu i polivaskularnu arterijsku bolest.

"Cilj moderne medicine nije samo produljiti život, nego i očuvati njegovu kvalitetu. Nije dovoljno dodati godine životu, nego i život godinama, a dugovječnost pojedinca je između ostaloga i vaskularno pitanje", zaključio je Vrsalović.