BRITANSKI premijer Andy Burnham izjavio je da je otvoren za službenu ispriku zbog povijesne uloge Velike Britanije u trgovini robljem, ali je odbacio mogućnost isplate financijske odštete. Njegova izjava dolazi uoči samita Commonwealtha na Karibima, gdje se očekuju novi zahtjevi za odštetom.

Burnham je u autorskom tekstu za Guardian poručio da je britanska vlada spremna razgovarati sa zemljama i zajednicama koje su pretrpjele posljedice transatlantske trgovine robljem. Procjenjuje se da je tijekom te trgovine najmanje 12.5 milijuna Afrikanaca oteto i prodano u roblje, prenosi Reuters., prenosi Reuters.

Otvoren za ispriku, ali ne i za odštetu

Velika Britanija spremna je započeti organizirani dijalog s državama i zajednicama pogođenima transatlantskom trgovinom robljem, poručio je Burnham. Naglasio je da će zahtjevi za službenom isprikom biti važan dio tih razgovora.

"Slušati pozive za službenom isprikom u ime britanske države činit će važan dio ovog procesa, a ja sam otvoren za njih", napisao je britanski premijer.

Međutim, Burnham je odbacio zahtjeve da Velika Britanija isplati financijsku odštetu zbog svoje povijesne uloge u trgovini robljem. Smatra da današnje generacije Britanaca ne mogu snositi financijsku odgovornost za postupke svojih predaka.

"Ne mislim da se današnji britanski narod može smatrati odgovornim za povijesne nepravde, ma koliko gnusne, koje su se zbile u drugo vrijeme pod drugim zakonima u kojima oni sami nisu imali ulogu", poručio je Burnham.

Britanci su preko Atlantika prevezli oko 3.2 milijuna robova

Od 15. do 19. stoljeća europski trgovci prisilno su odvodili milijune Afrikanaca i prodavali ih u roblje, ponajprije na američkom kontinentu. Britanija je bila jedna od vodećih država uključenih u transatlantsku trgovinu porobljenim ljudima.

Prema bazi podataka Trans-Atlantic Slave Trade, britanski brodovi prevezli su približno 3.2 milijuna porobljenih Afrikanaca preko Atlantskog oceana. Mnogi su umrli tijekom putovanja, a preživjeli su bili prisiljeni raditi u iznimno teškim uvjetima.

Povijesne posljedice te trgovine i danas su predmet političkih rasprava, posebno među karipskim državama koje smatraju da bi nekadašnje kolonijalne sile trebale preuzeti odgovornost za gospodarsku i društvenu štetu.

Karipske zemlje traže reparacije

Očekuje se da će zahtjevi za reparacijama biti jedna od važnih tema sastanka na vrhu Commonwealtha, koji se od 1. do 4. studenoga održava u Antigvi i Barbudi.

Commonwealth okuplja 56 država, od kojih su mnoge nekada bile britanske kolonije. Na čelu organizacije nalazi se britanski kralj Karlo III., a članice surađuju na političkim, gospodarskim i razvojnim pitanjima.

Karipski čelnici već godinama traže da države koje su sudjelovale u trgovini robljem priznaju odgovornost i pridonesu uklanjanju njezinih posljedica. Njihovi zahtjevi ne odnose se isključivo na izravne novčane isplate.

Među predloženim oblicima reparacija su djelomičan otpis državnih dugova, veća ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, financiranje gospodarskog razvoja te pomoć zemljama posebno izloženima posljedicama klimatskih promjena.

Oglasila se i Buckinghamska palača

Uoči samita oglasio se i glasnogovornik britanskog kralja Karla III., koji će također posjetiti Antigvu i Barbudu. Poručio je da kralj neće izbjegavati razgovore o povijesnoj odgovornosti Velike Britanije.

Prema riječima glasnogovornika, Karlo III. "neće se ustručavati od suočavanja s najsramotnijim dijelovima povijesti" tijekom svojeg posjeta Karibima.

Ipak, iz Buckinghamske palače naglasili su da se kralj neće izravno uključivati u raspravu o financijskoj odšteti jer je riječ o političkom pitanju o kojem odluku donosi britanska vlada.

"Ne bi bilo primjereno da komentira konkretna politička pitanja koja se tiču stava vlade Ujedinjenog Kraljevstva", poručio je kraljev glasnogovornik.

Burnham predlaže povoljniju otplatu dugova

Umjesto financijskih reparacija, britanski premijer predlaže nove mjere koje bi gospodarski pomogle siromašnijim članicama Commonwealtha. Posebno je istaknuo problem velikih državnih dugova koji ograničavaju ulaganja u javne usluge.

Burnham je najavio da želi pokrenuti nove međunarodne inicijative za olakšavanje otplate dugova, uključujući dogovore s vjerovnicima o povoljnijim uvjetima za financijski najranjivije države.

Cilj je omogućiti takvim zemljama "otplatu dugova s dužim rokom i boljim kamatnim stopama", napisao je Burnham u Guardianu.