KATAR, ključni posrednik u sporu između Sjedinjenih Država i Irana, pokušava uvjeriti Teheran da dopusti UN-ovim nuklearnim inspektorima posjet bombardiranim postrojenjima, uključujući lokacije sa zalihama visoko obogaćenog uranija. Ured katarskog emira priopćio je u petak da je šeik Tamim bin Hamad al-Thani o prijedlogu razgovarao s Donaldom Trumpom, ali nije otkrio detalje.

Državna novinska agencija prenosi da je emir "naglasio važnost nastavka dijaloga i prihvaćanja diplomacije kao načina rješavanja sporova te sprječavanja daljnje eskalacije u regiji", piše Guardian.

Detalji katarskog plana

Prema katarskom prijedlogu, SAD bi odmah ukinuo pomorsku blokadu Irana u Hormuškom tjesnacu i odmrznuo dio od osam milijardi dolara iranske imovine. Zauzvrat bi Iran pristao na posjete inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) svojim bombardiranim postrojenjima. Prijedlog se temelji na ranijem dogovoru iz Kaira iz rujna 2025. godine, koji je u međuvremenu napušten. Od Irana se ne bi tražilo da zalihe visoko obogaćenog uranija ukloni iz zemlje, a kao jedna od opcija spominje se smanjenje udjela uranija razrjeđivanjem.

Plan predviđa da bi Iran drugog dana provedbe dogovora otvorio Hormuški tjesnac, koristeći rutu o kojoj je već pregovarao s Omanom. Taj bi plan zajednički prijavili Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO).

Iranski uvjeti i nepovjerenje

Iran za otvaranje tjesnaca postavlja i niz drugih preduvjeta. Među njima su prekid rata u Libanonu, povlačenje američkih snaga s iranske obale, obveza ukidanja dijela ekonomskih sankcija i dogovor o isplati ratne odštete. Redoslijed ispunjavanja tih obveza ključna je točka pregovora. Memorandumom o razumijevanju predviđeno je i osnivanje fonda za obnovu i razvoj vrijednog 300 milijardi dolara za pomoć iranskom gospodarstvu, no nije jasno kako bi se financirao.

Teheran oklijeva s povratkom UN-ovih inspektora i tvrdi da je izgubio povjerenje u šefa inspekcije Rafaela Grossija. Smatraju da je Grossi prekršio svoju dužnost zaštite Ugovora o neširenju nuklearnog oružja jer nije kritizirao SAD zbog bombardiranja iranskih postrojenja. U Iranu postoji i strah da bi podaci koje prikupe inspektori mogli poslužiti Amerikancima i Izraelcima za odabir novih meta.

Upravljanje tjesnacem i trenutno stanje

Paralelno se vode razgovori o budućem upravljanju tjesnacem. Omanski ministar vanjskih poslova Badr Albusaidi ponovno je s Iranom razgovarao o dogovorenoj ruti, trajanju sporazuma i potrebi da se prijedlog registrira pri IMO-u, bilo kao bilateralni dogovor ili zajednički regionalni prijedlog. Oman ima dugoročan plan upravljanja tjesnacem usklađen s pomorskim pravom, prema kojem bi se brodarskim tvrtkama naplaćivale samo usluge, a ne i naknada za prolaz.

Amir Hayat Moqaddam, zamjenik predsjednika odbora za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta, izjavio je u utorak za agenciju ISNA da je prolaz kroz ovaj strateški plovni put dopušten brodovima iz Kine, Indije, Katara i Iraka. Rekao je da su te iznimke u zajedničkom interesu i dodao da Iran naplaćuje tranzitne naknade indijskim i kineskim brodovima, dok katarski prolaze besplatno. Od Indije zauzvrat dobivaju lijekove, a od Kine političku podršku.

Prema podacima tvrtke Kpler koje iznosi analitičarka Muyu Xu, od 10,23 milijuna barela zaljevske nafte, koliko je u listopadu prošlo kroz tjesnac, oko 42 posto otišlo je u Kinu, a 13 posto u Indiju.

Mornarica Islamske revolucionarne garde (IRGC) priopćila je da su dva naftna tankera udarila u mine i zapalila se dok su pokušavali proći nedopuštenom rutom u istočnom dijelu Hormuškog tjesnaca. Iz IRGC-a su naveli da su tankeri isključili svoje navigacijske i identifikacijske sustave te da su pokušali proći uz podršku američkih vojnih snaga.