KAZAHSTAN je ponudio da na svom teritoriju pohrani iranske zalihe uranija obogaćenog do razine bliske onoj za proizvodnju oružja, što bi moglo pomoći u deblokadi mirovnih pregovora između Sjedinjenih Država i Irana. Prijedlog dolazi u vrijeme zastoja u pregovorima i obnovljenih napetosti, a Teheran je nedavno objavio da je privremeno obustavio neizravnu komunikaciju s Washingtonom, piše Euronews.

Glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi podržao je ideju, istaknuvši da bi Kazahstan mogao ugostiti postojeći iranski materijal. Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev također je izrazio podršku tijekom sastanka s Grossijem u Astani prošloga tjedna, čime se njegova zemlja pozicionira kao potencijalni neutralni čuvar zaliha.

Spremnost na pomoć pod uvjetom dogovora

"Signaliziramo spremnost da u dobroj vjeri pružimo tehničku pomoć, pod uvjetom da sve strane postignu potrebne međunarodne sporazume", izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za medije Jerlan Žetibajev, glasnogovornik kazahstanskog Ministarstva vanjskih poslova.

Kazahstan se često navodi kao primjer nuklearnog razoružanja. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, zemlja je naslijedila jedan od najvećih svjetskih nuklearnih arsenala s oko 1400 bojnih glava, no dobrovoljno ga je demontirala do 1995., zatvorila sovjetsko postrojenje za nuklearna testiranja Semipalatinsk i u potpunosti se odrekla nuklearnog oružja.

U središtu spora iranski uranij

Ponuda Kazahstana dolazi u trenutku dok pregovori između Washingtona i Teherana nailaze na poteškoće oko ključnih pitanja, uključujući iranske zalihe uranija i deblokadu strateški važnog Hormuškog tjesnaca.

Najnoviji američki prijedlozi navodno uključuju okvir za 60-dnevni prekid vatre, razgovore o ponovnom otvaranju tog ključnog plovnog puta - kroz koji je prije rata prolazila petina svjetske trgovine naftom - te širi povratak pregovorima koji bi spriječili Teheran da dođe do nuklearnog oružja.

Prema procjenama, Iran posjeduje oko 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto. To je znatno ispod 90 posto potrebnih za izradu oružja, ali je dovoljno da se daljnjim obogaćivanjem proizvede 10 do 12 nuklearnih naprava.

Vjeruje se da se materijal nalazi pod ruševinama iranskih nuklearnih postrojenja Natanz, Fordow i Isfahan, koja su teško oštećena u ranijim napadima. Razmjeri štete na podzemnim dijelovima tih postrojenja, gdje se uranij skladišti, i dalje su predmet rasprava.

Satelitske snimke objavljene nakon napada pokazale su ograničena oštećenja na površini Natanza, a IAEA je objavila da nije mogla provjeriti stanje na lokacijama.

Potraga za neutralnim tlom

Grossi je ocijenio da bi ideja o premještanju zaliha "mogla biti" prihvatljiva objema stranama, ovisno o ishodu pregovora, te dodao: "Imamo mjesto gdje bi se to moglo sigurno pohraniti". Kazahstan je već domaćin Banke niskoobogaćenog uranija (LEU) IAEA-e, osnovane 2018. u suradnji s UN-ovim nuklearnim nadzornim tijelom.

Banka se nalazi u metalurškom postrojenju Ulba u Oskemenu na sjeveroistoku zemlje, a s radom je započela u listopadu 2019. Osmišljena je kako bi jamčila opskrbu gorivom za civilne nuklearne programe i smanjila rizike širenja oružja.

Podsjetimo, u sklopu nuklearnog sporazuma iz 2015., poznatog kao JCPOA, Iran je poslao otprilike 11 tona niskoobogaćenog uranija u Rusiju u zamjenu za prirodni uranij. Bivši američki predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz tog sporazuma i izričito isključio mogućnost da Rusija ili Kina budu skrbnici u bilo kojem novom dogovoru.

Trump je prošli tjedan na društvenoj mreži Truth Social poručio da bi iranski visokoobogaćeni uranij trebao biti "ili predan Washingtonu, uništen na licu mjesta, ili prebačen na drugu prihvatljivu lokaciju uz suglasnost Komisije za atomsku energiju".

Međutim, šef Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku iranskog parlamenta Ebrahim Azizi odbacio je ideju o prijenosu obogaćenog uranija u treću zemlju. Poručio je da Teheran neće premještati svoje zalihe u inozemstvo, ustvrdivši da iranski nuklearni program nije predmet pregovora.