U KBC-U Split danas je obilježena 30. obljetnica primjene DNA tehnologije u identifikaciji žrtava Domovinskog rata u Hrvatskoj, zahvaljujući kojoj je dosad identificirano više od 80 posto žrtava, dok se za njih 1726 još uvijek traga.

KBC Split je u ratnim godinama imao iznimno važnu ulogu. Bilo je potrebno identificirati 5300 žrtava, više od 80 posto njih uspješno je identificirano, a vrlo često su posmrtni ostaci bili u izrazito lošem stanju, podsjetio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, poručivši da ministarstvo svakodnevno radi na traganju za posmrtnim ostacima u masovnim i pojedinačnim grobnicama.

U Hrvatskoj je 150 masovnih grobnica, rekao je Medved, dodavši da ih je samo u njegovom mandatu pronađeno 44, uz niz pojedinačnih grobnica.

Zakon o nestalim osobama kao temelj

"Naš hrvatski model traganja i uvezanost svih tijela koja sudjeluju u tom procesu rezultat su Zakona o nestalim osobama, donesenog 2019. godine, gdje smo jasno propisali nadležnost svake pojedine ustanove, tijela i službe. Paralelno s pronalaskom slijedi izrazito složen proces, odnosno identifikacija posmrtnih ostataka pronađenih osoba", istaknuo je ministar Medved.

Kazao je i da je u proteklih deset godina, uz pronalazak 233 osobe, identificirano više od 100 onih čiji su posmrtni ostaci prethodno bili neidentificirani. Sveukupno ih je identificirano 240, a obitelji su napokon dobile mir, dok se još uvijek za 1726 nestalih osoba traga.

"Trebate cijelu karijeru staviti i reći - to je to"

Predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split Šimun Anđelinović prisjetio se da je to bilo vrijeme u kojem su imali dilemu što napraviti s brojnim tijelima koja su bila neprepoznatljiva i koja nisu mogli riješiti klasičnom metodom. Ispričao je kako su postojale dvije solucije - pokopati ih i ostaviti anonimnima ili se potruditi i napraviti što se više može da tijela dobiju svoja imena, a obitelji mir.

"Više od 1500 ljudi je prošlo kroz naše sale, dok je neprepoznatljivih bilo preko 1150 kojima smo radili DNA analizu iz kostiju. Osjećaj da ste nešto napravili dobijete tek kada predajete tijelo. Ljudi vas pitaju je li to stvarno njihov sin, a vi imate dva izgorena komadića tkiva. To je vrijeme u kojem trebate svoj dignitet i cijelu karijeru staviti i reći - to je to. To je početak i nemate veliko iskustvo. Sada imamo ogromno iskustvo", kazao je Anđelinović.

Rekao je i da je tehnologija kojom su radili u to vrijeme davala postotak od 80 do 90 posto i bila značajno pouzdanija od krvnih grupa koje su se tada koristile, dok sada to ide na 99,9 posto.

Split kao kolijevka forenzičke genetike

U Splitu je ispisana svjetska povijest forenzičke genetike, podsjetio je predsjednik ISABS-a i izaslanik predsjednika Američke akademije za forenzičke znanosti (AAFS) Dragan Primorac.

Tada je prvi put pokazano da DNA tehnologija može biti korištena u svrhu identifikacije žrtava masovnih grobnica, što je promijenilo percepciju cijeloga svijeta prema istini, rekao je Primorac. Istaknuo je da nemaju namjeru stati dok se i zadnja žrtva ne identificira, te naglasio ogroman doprinos ministra Medveda i njegova tima koji je "napravio institucionalni pristup identifikaciji".