SABORSKA zastupnica Možemo! Ivana Kekin upozorila je danas u Puli u sklopu kampanje za očuvanje javnog zdravstva "Javno zdravstvo DA, Medikol NE!" na izrazito duge liste čekanja u Općoj bolnici Pula, ustanovi kojom je od 2013. do 2024. upravljala današnja ministrica zdravstva Irena Hrstić.

"U ovoj bolnici na pregled kardiologa čeka se 542 dana, na ultrazvuk abdomena 530 dana, na ultrazvuk dojke 459 dana. To nisu samo brojke. To su ljudi koji mjesecima i godinama čekaju dijagnozu, liječenje ili potvrdu da je s njima sve u redu", rekla je Kekin.

To je stanje sustava koji je ministrica vodila kao ravnateljica, a danas vodi kao ministrica. I zato imamo pravo pitati: ako liste čekanja nije uspjela riješiti u vlastitoj bolnici, zašto vjeruje da će ih riješiti u cijeloj Hrvatskoj?, upitala je Ivana Kekin.

"Liste čekanja ne počinju u bolnicama"

Kekin je kritizirala i najavljeni model skraćivanja lista čekanja prema kojem bi specijalist određivao u kojem roku pacijent mora obaviti pregled. "To zvuči dobro, ali nije jasno, kako će se to provesti? Osnovni uzrok problema ne nalazi se u tablicama i pravilnicima, već u devastiranoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti", rekla je.

"Liste čekanja ne počinju u bolnicama. One počinju puno ranije, u sustavu obiteljske medicine koji je godinama zanemarivan", rekla je i dodala da danas gotovo polovica liječnika koji rade na mjestima liječnika obiteljske medicine nema završenu specijalizaciju iz obiteljske medicine, jer ih je sustav ostavio bez dovoljno podrške, mentora i perspektive.

No umjesto da jača liječnike obiteljske medicine, ministrica, kaže Kekin, ide u potpuno suprotnom smjeru: model koji je predstavila dodatno centralizira sustav, jer liječnik obiteljske medicine i dalje služi prvenstveno za izdavanje uputnice.

"Tko će odlučiti da netko drugi mora čekati dulje?"

"Ako želimo moderan zdravstveni sustav, onda liječnik obiteljske medicine mora biti temelj sustava; mora imati znanje, alate i autonomiju da donosi kliničke odluke", poručila je. Posebno je upozorila i na to da je plan ministarstva i matematički neodrživ.

"Dakle, u Puli čovjek prvo čeka 542 dana da bi kardiolog procijenio treba li mu neka pretraga za 14 dana. To je apsurdno. A sljedeće, ako specijalist napiše da pacijent mora obaviti pretragu u roku od 14 dana, a lista čekanja za tu pretragu već traje godinu dana, odakle će se stvoriti termin?

Tko će biti maknut s liste? Tko će odlučiti da netko drugi mora čekati dulje? Ako niste povećali broj liječnika, broj medicinskih sestara, broj aparata i broj termina, onda niste riješili problem. Samo ste ga preraspodijelili", poručila je.

"Liste čekanja od 500 dana neće nestati novim naputkom i tablicama ministrice Hrstić"

"Drugi veliki uzrok listi čekanja leži u načinu upravljanja hrvatskim bolnicama. Prečesto se napreduje po političkom, a ne stručnom kriteriju, nitko ne odgovara za dužinu listi čekanja, nitko ne odgovara za učinkovitost pojedinih odjela ni rezultate.

Istodobno, dio ljudi koji upravljaju zdravstvenim sustavom izravno ili neizravno profitira od privatnog sektora i listi čekanja koje građane tjeraju prema privatnim poliklinikama", rekla je Kekin. "Liste čekanja od 500 dana neće nestati novim naputkom i tablicama ministrice Hrstić.

Nestat će tek kada se počnu rješavati njihovi uzroci, a to znači bolje upravljanje bolnicama, jačanje primarne zdravstvene zaštite i sustav u kojem novac ide u javno zdravstvo, a ne u privatne profite. Građanima Istre treba sustav koji rješava uzroke čekanja, a ne samo drugačije raspoređuje ljude u redu", zaključila je Kekin.