Kinesko financiranje razvojnih institucija naglo raste, no moć i dalje zaostaje
KINA je od 2010. godine udeseterostručila financiranje multilateralnih razvojnih institucija, no njezin utjecaj i glasačka snaga i dalje ne prate njezinu ekonomsku moć. Pokazuje to novo istraživanje Centra za globalni razvoj (Center for Global Development), prenosi Reuters.
Prema podacima iz izvješća, kinesko financiranje razvojnih banaka u 2024. godini dosegnulo je 2,7 milijardi eura, dok su izdvajanja za UN-ove agencije usmjerene na razvoj porasla za 47 posto. Kina je također značajno povećala sredstva namijenjena multilateralnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena, koja su u 2025. godini dosegnula 4.7 milijardi eura.
S druge strane, za 32 posto smanjila je potporu fondovima kao što je Gavi, javno-privatno partnerstvo za nabavu i distribuciju cjepiva u siromašnim zemljama. "To je velik iskorak u usporedbi s razdobljem od prije 15 godina, ali i dalje je riječ o malom dijelu kineskog gospodarstva", izjavio je Ian Mitchell, jedan od autora izvješća.
Istaknuo je da su kineske odluke o financiranju vrlo selektivne. "Nisu dali značajnu dobrovoljnu potporu Ujedinjenim narodima. Vertikalne fondove gotovo uopće nisu financirali, a nastavili su s bilateralnim projektima, ali u smanjenom opsegu", rekao je Mitchell.
Suautorica istraživanja Beata Cichocka dodala je da je Kina osigurala veće doprinose Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) u vrijeme povlačenja Sjedinjenih Država iz te institucije. Ipak, Peking nije popunio sve praznine koje su ostavili Washington i druge zapadne sile, od kojih su mnoge smanjile svoja izdvajanja za razvoj.
Nesrazmjer moći u Svjetskoj banci i MMF-u
Kina se već dugo zalaže za veću ulogu u Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu kako bi njezini udjeli bolje odražavali njezinu ekonomsku veličinu i doprinose. Kineski udio u Svjetskoj banci iznosi oko 6 posto, što je manje od polovice onoga što predviđa ekonomska formula samog fonda, dok SAD sa svojim udjelom od oko 16 posto zadržava pravo veta.
O ulozi Kine raspravljat će se na godišnjim sastancima MMF-a i Svjetske banke koji se idući tjedan održavaju u Bangkoku. Dužnosnici SAD-a i drugih zapadnih zemalja do sada su zaustavljali promjene u vlasničkoj strukturi koje bi Kini dale veću glasačku moć. Kao razloge navode nepostojanje konsenzusa o preraspodjeli i nedostatak transparentnosti s kineske strane.
Istraživanje pokazuje da je Kina sada peti najveći donator Međunarodne udruge za razvoj (IDA), fonda Svjetske banke za najsiromašnije zemlje. To je postala nakon što je u posljednjem krugu prikupljanja sredstava obećala 1.3 milijarde eura. U posljednjih pet godina također je za 92 posto povećala financiranje programa multilateralnih banaka za beskamatno i povoljno kreditiranje.
Manjak dobrovoljnih priloga i vodećih pozicija
Svega 11 posto kineskih doprinosa tijelima UN-a bilo je dobrovoljno, što Mitchell smatra jasnim pokazateljem strateških prioriteta Pekinga. Za usporedbu, više od 70 posto američkih doprinosa bilo je na dobrovoljnoj bazi.
Kineski državljani drže pet visokih upravljačkih pozicija u Svjetskoj banci i drugim multilateralnim razvojnim bankama, a taj je broj stabilan od 2021. godine. Međutim, istraživanje je pokazalo da je Peking od 2020. godine izgubio vodeće pozicije u nekoliko UN-ovih institucija, uključujući WHO i Međunarodnu telekomunikacijsku uniju (ITU).
Kina, koja se približava statusu zemlje s visokim dohotkom, istovremeno je naglo smanjila vlastito zaduživanje kod razvojnih banaka. Ukupno zaduženje palo je s 7.2 milijarde eura u 2021. na 4.2 milijarde eura u 2024. godini. Nekada najveći zajmoprimac Svjetske banke (2017. godine), Kina je sada na 18. mjestu. Svjetska banka nedavno je najavila da će nakon 2031. godine u potpunosti prestati s kreditiranjem te zemlje.