POVJESNIČAR Hrvoje Klasić komentirao je na N1 televiziji ostavku ravnatelja spomen-područja Jasenovac.

Podsjetimo, Ivo Pejaković je podnio ostavku nakon što je na mrežnim stranicama CroFacta objavljen članak povjesničara Vladimira Geigera pod naslovom "Jesu li utemeljene tvrdnje na mrežnim stranicama Javne ustanove spomen-područja Jasenovac o sastanku predstavnika Njemačkoga Reicha i Nezavisne Države Hrvatske 4. lipnja 1941.?"

Geigerov članak opovrgava navode s mrežnih stranica JUSP-a Jasenovac da je na sastanku između Adolfa Hitlera i Ante Pavelića korišten pojam "konačno rješenje". Klasić smatra kako je u javnosti napravljena fama oko greške. 

"Na sastanku Pavelića i Hitlera nije upotrijebljen termin ‘konačno rješenje’, ali ono što je nakon toga uslijedilo je bilo etničko čišćenje. Tekst o kojemu se govori je na stranicama stajao 17 godina. Zašto je tek sada postao sporan?" upitao je. 

"Povjesničari bi trebali razgovarati"

"To je jedna vrsta pritiska koji traje već godinama. Nitko Ivi nije rekao da mora dati otkaz, ali kad vam stalno dolaze da će staviti ‘za dom spremni’ u Jasenovac, kad stalno govore o broju žrtava... Taj popis bi mogao i biti i veći, nije 700 tisuća, to sigurno, ali nije ni 83 tisuće", kazao je Klasić. 

Dodao je da procjene idu na 100 do 120 tisuća. "Ono što sam sto puta rekao, nebitno je, brojke nakon 50 ili 100 godina postanu nebitne, bitan je karakter, bitno je zašto su ti ljudi ubijeni. Mene je sram što mi od hrvatskih političara ne možemo čuti da se dogodio genocid. Ako vi ubijate ljude samo zato što su Srbi, što je to nego genocid", naglasio je. 

"Povjesničari bi trebali razgovarati, a mi to nemamo... To je odraz društva. Mi ne možemo zamisliti da jedan političar predloži nešto dobro a da ga drugi podrži. Ne zato što to nije dobro nego jer on nije iz iste stranke. Tako i mi", rekao je. 

"Da se Srbi nisu pobunili, imali bi istu sudbinu kao Romi i Židovi"

"Dajte da napravimo dijalog, ajmo svi postati pametniji i pokazati ljudima gdje imamo neki konsenzus. A konsenzus mora biti da oni koji su bili Hitlerovi suradnici, uvodili rasne zakone, osnivali logore i ubijali ljude ne mogu biti patrioti. Ne možemo imati zakon u kojem stoji da su na Bleiburgu žrtve koje su pale za slobodu i neovisnost hrvatske države", nastavio je. 

Tvrdi kako iz teksta treba samo izbaciti spominjanje "konačnog pitanja", dok ostatak nije sporan. Premijer Andrej Plenković izjavio je da je to pitanje za vladu riješeno, ali Klasić se ne slaže s njim.

"Mi nemamo riješeno pitanje ‘za dom spremni’. To je ustaški pozdrav, nikada prije nije postojao u hrvatskoj povijesti. Druga stvar je genocid. Ostao sam šokiran. Genocid u Srebrenici. Srbi bi to trebali prihvatiti pa su mi rekli da ni mi ne prihvaćamo genocid nad Srbima. I onda sam išao gledati, nitko od hrvatskih političara nije rekao genocid nad Srbima", poručio je. 

"Romima, Židovima da. Ali Srbima ne. Netko će reći da se nije dogodio genocid nad Srbima. Postotak Srba je bitno manji, ne zato jer ih nisu htjeli ubijati, nego jer je genocid u jednom trenutku spriječen. Da se nisu pobunili, sigurno bi imali istu sudbinu kao i ovi. Ako oni danas imaju problem reći da je ustaški režim počinio genocid, ne Hrvati, Hrvati su sudjelovali u antifašističkom pokretu, onda imamo problem", dodao je. 

"Partizanski pokret nikog ne isključuje"

Osvrnuo se i na DP-ovce koji govore o zabrani petokrake. "Ne da se ne govori, mi 35 godina samo o komunističkim zločinima govorimo. Sveli smo Jugoslaviju na Bleiburg, Goli otok... Partizanski pokret je bio oslobodilački pokret, saveznički pokret", naglasio je. 

"Što se tiče zabrane, volio bih vidjeti sliku Franje Tuđmana sa zvijezdom petokrakom na čelu. On je 20 godina dobrovoljno nosio petokraku na čelu. Ne, zvijezdu petokraku nitko nije zabranio, bilo je pokušaja, ali je to na Europskom sudu palo. U srži četničkog i ustaškog režima su etnički čiste zemlje, partizanski pokret nikog ne isključuje", nastavio je. 

"Da, dogodili su se zločini, osveta, represija, tu nema spora. Komunistički režim zaista nije nešto u čemu bismo trebali živjeti više. Ali nije sve", naveo je, napomenuvši da se radi o režimu koji je emancipirao žene, gradio škole i napravio dosta toga dobroga.

Ipak, kazao je kako je jugoslavenska zastava na Paradi ponosa u Zagrebu bila "apsolutno nepotrebna". "Odnos, ne samo prema toj manjini, u Jugoslaviji je bio vrlo ograničavajući. Potpuno nepotrebno. Većina ljudi koja danas veliča Jugoslaviju bez da uzima u obzir negativnosti pobjegla bi iz te Jugoslavije za tri dana. I to treba imati u vidu, tako se suočava s prošlošću", zaključio je.