LIDIJA SRNEC, klimatologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda, govorila je za N1 o sve ekstremnijim vremenskim prilikama koje su posljedica klimatskih promjena. Kaže da se analiziraju sve vremenske pojave koje se bilježe u Hrvatskoj.

"Na primjer, 2020. smo u Hrvatskoj imali u Zagrebu urbanu poplavu i svakom meteorologu ili klimatologu su takve pojave interesantne. Mi ih analiziramo uzročno-posljedično kako bi vidjeli zašto do njih dolazi, a isto tako i kakve posljedice one mogu izazvati. Sve te vremenske pojave koje nam donose materijalne štete, a ponekad nažalost i ljudske žrtve su vrlo bitne kako bi znali prepoznati te njihove uzroke i kako bismo ih znali prognozirati. Tako da je spomenuta poplava u Zagrebu 2020. godine obrađena s hidrološkog stajališta, klimatološkog, sinoptičkog i svi ti rezultati su publicirani kasnije u međunarodnom časopisu Natural Hazards”, kazala je Srnec za N1.

Klimatologinja objašnjava da se sve te vremenske pojave analiziraju, ali ako ih žele dovesti u vezu s klimatskim promjenama, treba analizirati ne samo pojavu u tom kontekstu kada se dogodila i koji je uzrok nego je potrebno i analizirati druge nizove. Također, kaže da je potrebno analizirati i češće takve vremenske pojave ne bi li se vidjelo jesu li one posljedica klimatskih promjena. 

Porast temperature

Izvještaj međuvladinog panela za klimatske promjene baš i nije optimističan. U njemu stoji preporuka da se porast temperature zadrži na maksimalno 1.5 stupnjeva.

"Dosta je diskutabilno možemo li zadržati porast temperature do te granice jer prošla godina 2021. je bila 1.1 stupanj toplija od predindustrijskog razdoblja. Međutim, ono što je još bitno je što je nedavno svjetska meteorološka organizacija objavila da je posljednjih sedam najtoplijih godina upravo zadnjih sedam godina otkad postoje mjerenja. Vidimo da nam temperature rastu i da su one koncentrirane u ovom našem zadnjem razdoblju.

Svjetska meteorološka organizacija je objavila i da je 50 posto vjerojatnosti da će se u sljedećih pet godina premašiti ta granica barem jednom. Naravno, neće svih tih pet godina biti uzastopno toplije s istim iznosom. Međutim, da će skinuti s ljestvice najtopliju godinu 2016. Teško je očekivati da ćemo uspjeti zaustaviti porast temperature", objašnjava klimatologinja Srnec.

Globalno zagrijavanje

Srnec objašnjava da zagrijavanje, odnosno projekcije klimatskih modela ovise o koncentracijama stakleničkih plinova i emisijama.

"One nam rastu i upravo o brojkama stakleničkih emisija ovisi koji ćemo mi scenarij klimatskih promjena imati u budućnosti. Postoji laički rečeno tzv. optimistični pa onda neke srednje razine i pesimistički scenariji. Oni variraju u brojkama. Kako će se te emisije u budućnosti razvijati, upravo o njima ovisi koliko ćemo bilježiti porast temperature zraka. Poznato je da svi ti scenariji pokazuju porast temperature zraka i to globalno posvuda na zemaljskoj kugli, međutim ne u istom iznosu. Ovi pesimistični daju doista veliki porast i ja se nadam da se oni neće ostvariti", kaže.

"Naša obala bit će ugrožena brojnim jakim ciklonama praćenim jugom"

Klimatologinja je objasnila što bi se moglo češće događati ako ta temperatura prijeđe dva stupnja. Osvrnula se i na budućnost jadranske obale u smislu klime.

"Recimo, za porast temperature od dva stupnja može se reći da će biti češći i intenzivniji ekstremni događaji. Isto tako, globalno zagrijavanje nam podiže razinu mora, tako da će tu biti otočne zemlje u Pacifiku vrlo ugrožene. I naša obala je ugrožena i bit će još više ugrožena. S jedne strane imamo sreću što je naš Jadran zatvoren bazen unutar Sredozemlja i tu taj trend porasta razine mora nije baš toliko izražen kao što je to u nekim većim morima.

Međutim, ono što već sad vidimo, a možemo očekivati još više u budućnosti jest da će naša obala biti ugrožena i s brojnim jakim ciklonama, dubokim ciklonama koje su praćene jugom. Dakle, podizanjem valova i plimnih valova koji će ugrožavati našu obalu. Veliki je broj rizika koji nas očekuju ukoliko pređemo tu granicu. Možda laički reći – očekuje nas više energije u atmosferi i veći kaos", rekla je Lidija Srnec za N1.