DOK KATASTROFE povezane s klimatskim promjenama postaju sve češće i razornije, istodobno se smanjuje financiranje programa koji bi trebali pomoći državama da ih predvide i ublaže njihove posljedice. Rezovi međunarodne pomoći gase sustave za rano upozoravanje, praćenje ledenjaka i procjenu rizika, ostavljajući milijune ljudi izloženijima poplavama, odronima i drugim katastrofama, piše Associated Press.

Posljedice su posebno vidljive u Himalaji. U nedavnim poplavama u Nepalu poginulo je više od 1450 ljudi, a više od 6000 vodi se kao nestalo. Tenzin Dolma Ghale ostala je bez sela i članova obitelji. "Sve je gotovo", rekla je iz privremenog skloništa za preživjele.

Trumpovi rezovi ugasili program za Himalaju

Trumpova administracija 2025. naglo je smanjila američku inozemnu pomoć, zbog čega su ukinuti ili znatno smanjeni programi namijenjeni milijunima ljudi. Financiranje su istodobno smanjile i druge velike zemlje donatori.

Među ugašenim programima bio je SERVIR-Hindu Kush Himalaya, zajednički projekt USAID-a, NASA-e i Međunarodnog centra za integrirani razvoj planinskih područja (ICIMOD) iz Katmandua. Program je obuhvaćao Afganistan, Bangladeš, Mjanmar, Nepal i Pakistan te je satelitskim snimkama i geoprostornim analizama pomagao u procjenjivanju opasnosti od poplava i drugih katastrofa.

Razvio je i više od 170 javno dostupnih skupova podataka o ledenjacima, katastrofama i ranjivosti stanovništva. Gašenjem financiranja zaustavljeni su programi praćenja odrona, svakodnevnog nadzora poplava, obuke stručnjaka i regionalne suradnje.

Riječ je o području u kojem ubrzano topljenje ledenjaka, promjene monsuna, poplave i pucanje ledenjačkih jezera ugrožavaju sigurnost vode, hrane i energije za gotovo dvije milijarde ljudi koji žive u Himalaji ili nizvodno od nje.

Nadzire se tek mali dio himalajskih ledenjaka

Himalajski ledenjaci gube masu 65 posto brže nego prije deset godina, pokazuje izvješće konzultantske tvrtke Systemiq izrađeno s ICIMOD-om. Od približno 40.000 ledenjaka na Himalaji tek se oko 0,1 posto detaljno i kontinuirano nadzire. U sjevernom Pakistanu topljenje ledenjaka stvorilo je 3044 ledenjačka jezera.

Za više od 30 procijenjeno je da bi mogla izazvati nagle poplave na područjima na kojima živi više od sedam milijuna ljudi. U Indiji je više od 130 visokogorskih jezera izloženo riziku od poplava. Regija već plaća visoku cijenu ekstremnih vremenskih događaja. Poplave u Pakistanu 2022. odnijele su više od 1700 života i prouzročile štetu procijenjenu na 40 milijardi dolara.

U posljednjih 15 godina obilne kiše, bujične poplave i odroni u indijskom dijelu Himalaje odnijeli su više od 12.000 života. Samo 2025. ekstremni vremenski događaji povezani s klimatskim promjenama prouzročili su regiji najmanje sedam milijardi dolara gospodarskih gubitaka.

Američki State Department navodi da SAD i dalje podupire sustave upozoravanja na poplave u Nepalu kroz programe Svjetske meteorološke organizacije i američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu. SERVIR-HKH završio je u siječnju 2025., ali alati razvijeni u sklopu programa i dalje su dostupni preko ICIMOD-a.

Međunarodna pomoć pala 23 posto

Rezovi nisu ograničeni na SAD. Službena razvojna pomoć zemalja članica Odbora za razvojnu pomoć OECD-a pala je 23 posto u 2025., što je najveći godišnji pad dosad. Velika smanjenja pomoći najavili su i UK, Njemačka, Francuska, Japan i Kanada, preusmjeravajući dio novca na obranu i druge domaće prioritete.

Istodobno, zemlje globalnog juga na otplatu dugova troše približno 225 puta više novca nego što dobivaju kroz bespovratno financiranje za klimatske programe. Teresa Andersen iz te organizacije upozorava da države nakon klimatskih katastrofa uzimaju kredite za obnovu, a potom radi otplate dugova smanjuju ulaganja u čistu energiju i pripremu za buduće ekstremne vremenske događaje.

Neha Rai iz ICIMOD-a upozorava da se klimatski rizici ne mogu pratiti kratkoročnim projektima jer su potrebni dugogodišnji podaci, stručnjaci i institucije. Rezovi posebno otežavaju razmjenu podataka između država u regiji u kojoj poplave i druge promjene uzvodno izravno utječu na milijune ljudi nizvodno.

Harjeet Singh iz indijske zaklade Satat Sampada Climate Foundation kaže da su za prilagodbu klimatskim promjenama potrebni bilijuni dolara godišnje te da razvijene zemlje nisu ispunile svoje financijske obveze.