ITALIJA, zemlja poznata po "slatkom životu", ima ozbiljan ekološki problem: najviše lokalne koncentracije opasnih čestica PM2.5 u Europi. Ove sitne čestice prašine prodiru duboko u pluća i krvotok, a nastaju zbog cestovnog prometa, rafinerija, cementara, izgaranja fosilnih goriva i šumskih požara. Prema najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o kvaliteti zraka, do 20 posto mjernih postaja u Europi zabilježilo je razine onečišćenja iznad važećih standarda EU, piše Euronews.

U razdoblju od 2024. do 2025. godine najviše godišnje prosječne vrijednosti zabilježene su na jugu Italije. Gradovi Ceglie Messapica i Torchiarolo imali su najgore rezultate s izmjerenih 117, odnosno 113 mikrograma po kubnom metru (µg/m³), što je daleko iznad godišnje granice EU od 25 µg/m³.

Zašto je zrak toliko zagađen?

Gianluigi De Gennaro, profesor kemije i utjecaja na okoliš sa Sveučilišta u Bariju, objašnjava uzroke. "Kao što smo i ranije vidjeli, takvi skokovi uglavnom su posljedica izgaranja biomase zimi, ponajviše iz kućnih kamina", rekao je. Dodao je kako onečišćenje postaje ozbiljnije zbog smanjene sposobnosti atmosfere da u tom dijelu godine rasprši štetne čestice.

To se događa zbog nižeg i gušćeg planetarnog graničnog sloja, najnižeg dijela Zemljine atmosfere. Sjeverna Italija, glavno industrijsko središte zemlje, predstavlja drugo izrazito zabrinjavajuće područje, s velikim brojem lokacija na kojima se godišnje razine lebdećih čestica približavaju graničnoj vrijednosti od 25 µg/m³.

Osim Italije, u istom razdoblju granične vrijednosti prekoračene su i u regijama osam drugih zemalja, uključujući Poljsku, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Rumunjsku i Tursku.

Iznenađujuć podatak zabilježen je čak i u Danskoj, gdje je na jednoj lokaciji u Kopenhagenu izmjereno 95 µg/m³. Neke od najviših koncentracija u Europi zabilježene su u Sarajevu i industrijskim područjima Sjeverne Makedonije.

Balkan i istočna Europa s najvišim stopama smrtnosti

Upravo su Balkan i istočna Europa regije s najvišom procijenjenom stopom smrtnosti na 100.000 stanovnika povezanom s dugotrajnom izloženošću česticama PM2.5. Među najpogođenijim zemljama su Albanija, Bugarska, Grčka i Rumunjska.

Italija ponovno odskače s procijenjenom stopom od 101 smrtnog slučaja, što je znatno više od zemalja slične veličine poput Španjolske (41), Francuske (34) i Njemačke (37). Najniže stope zabilježene su na sjeveru Europe: na Islandu, u Finskoj, Švedskoj, Estoniji i Norveškoj.

Ipak, općenito gledano, više od devet od deset Europljana izloženo je nesigurnim koncentracijama onečišćenja zraka prema strožim standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja granicu za PM2.5 postavlja na samo 5 µg/m³.

Na koje još zagađivače treba paziti?

Nažalost, PM2.5 nije jedini opasan zagađivač. "Kvaliteta zraka se poboljšava, no na do 20 posto mjernih postaja u Europi onečišćenje je i dalje iznad važećih standarda kvalitete zraka EU", navodi EEA. Agencija također upozorava na PM10, još jednu česticu koja se može udahnuti, te na prizemni ozon. O

n nastaje međudjelovanjem sunčeve svjetlosti s ugljikovodicima i dušikovim oksidima iz ispušnih plinova i dimnjaka, a njegova se stopa od 1900. godine više nego udvostručila. Još jedna štetna tvar je benzo(a)piren (BaP), koji nastaje iz dima cigareta, zagorjele hrane i ispušnih plinova fosilnih goriva.

Prema stručnjacima, prevencija počinje jednostavnim navikama. Profesor De Gennaro preporučuje da ljudi u gradskim područjima izbjegavaju prozračivanje domova u vrijeme najvećih prometnih gužvi, odnosno da to čine tek nakon 9 sati ujutro.

Pročišćivač zraka također može djelomično pomoći u čišćenju zraka u zatvorenim prostorima. Stručnjaci iz EEA savjetuju korištenje isključivo certificiranih peći, izbjegavanje loženja tijekom zimskih dana s visokim onečišćenjem te izbjegavanje aktivnosti na otvorenom, poput trčanja, u razdobljima najveće koncentracije štetnih tvari.

Korisno je i informirati se o razinama onečišćenja putem aplikacija koje pružaju podatke u stvarnom vremenu.