NAKON kratkog zatišja koje je uslijedilo poslije dogovora SAD-a i Irana, kriza u Hormuškom tjesnacu ponovno je izazvala nagli rast cijena nafte. Plovidba tim ključnim morskim putem između Irana i Omana i dalje je iznimno rizična zbog nedavnih napada na naftne tankere koje su izveli Iran i jemenski pobunjenici Huti. Iako SAD tvrdi da je prolaz otvoren, prijeti napadima na iransku infrastrukturu ako se incidenti nastave. Nove napetosti direktno utječu na cijene nafte u Europi, piše Euronews.

Privremeno olakšanje u lipnju

Rast cijena goriva u Europi privremeno je zaustavljen prošlog mjeseca, nakon što su Washington i Teheran postigli memorandum o razumijevanju u 14 točaka koji je uključivao i prekid vatre. Prema novim podacima Eurostata, cijene dizela u lipnju su u usporedbi sa svibnjem pale za 6,4 posto, a benzina za 4,2 posto.

Najveći pad cijena dizela zabilježen je u Češkoj (-11,3 %), Poljskoj (-9,7 %) i Bugarskoj (-9,4 %), a najmanji u Mađarskoj (-0,6 %), Italiji (-1,4 %) i Sloveniji (-1,6 %). Kod cijena benzina, Cipar (+0,7 %) i Italija (+0,5 %) bile su jedine zemlje EU u kojima je zabilježen rast.

U svim ostalim državama cijene su pale, najviše u Švedskoj (-7,8 %), Belgiji (-7,0 %) i Poljskoj (-6,6 %). Međutim, nova faza napetosti ponovno snažno podiže cijene goriva. Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu prošlog je tjedna premašila 100 dolara po barelu, što je najviša razina od početka lipnja.

Na godišnjoj razini, od lipnja 2025. do lipnja 2026., najveći rast cijena zabilježen je u Bugarskoj, Litvi i Rumunjskoj, gdje su porasle za više od 23 posto. U nekim zemljama izvan Europske unije rast je bio još veći - gotovo 32 posto u Turskoj i skoro 30 posto u Gruziji.

Kritike u Bruxellesu

Ako se izuzme Malta, najmanji rast cijena goriva u EU zabilježili su Mađarska (2,3 %), Poljska (5,8 %) i Španjolska (7,9 %). Mađarska je ograničila cijene goriva, dok su Poljska i Španjolska uspjele ublažiti poskupljenja smanjenjem stope PDV-a na benzin i dizel.

Taj je potez izazvao kritike u Bruxellesu, jer je Europska unija preporučila smanjenje trošarina, a ne PDV-a. Španjolska se također oslanja na otporan sustav prerade i distribucije. Iako uvelike ovisi o uvozu sirove nafte, Madrid ima razvijenu mrežu rafinerija, zbog čega je manje ovisan o uvozu gotovih goriva i troškovima opskrbe.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) ističe da "Španjolska ima jedinstven sustav naftne infrastrukture s velikom geografskom pokrivenošću i povezanošću, koji uključuje 11 naftnih lučkih terminala, razgranatu mrežu cjevovoda i skladišne kapacitete povezane s rafinerijama".