CIJENE energenata za grijanje na iznimno visokim su razinama. Iznimno je to bitna činjenica pred sezonu grijanja, koja će nastupiti relativno brzo.

Vlada zamrznula cijene određenih energenata

Neke od cijena su fiksirane, što će, gleda li se širu sliku, imati svoje ekonomske reperkusije, no kratkoročno građani će određeni novac tijekom sezone grijanja uštedjeti.

>>Objavljene cijene struje za građane i firme, vlada ograničila cijene hrane

Pokušali smo sa stručnjacima provjeriti koji je način grijanja najjeftiniji za prosječno izoliran prostor od stotinu metara kvadratnih, a čija visina do stropa iznosi između 2.5 i 3 metra. Napominjemo visinu stropa budući da je za ovaj izračun, dakle, važan ukupan volumen, a ne kvadratura kao takva.

"Zagrijali" smo prostor od 100 kvadrata

Prema stručnim stranicama koje smo provjerili, potrebno je oko 500 kilovatsati na mjesečnoj razini za dobro zagrijati prostor od 100 metara kvadratnih. Uzeli smo vrijednost od 1500 kWh, temeljem koje smo izračunali koliko je potrebno na mjesečnoj bazi utrošiti plina, ukapljenog plina, struje, lož ulja, drva, peleta, ali i energije iz gradske toplane kako bi se zagrijao prostor.

Također, pokušali smo izračunati i iznos za sezonu grijanja, odnosno za period od 1. studenog do 1. travnja. Sigurno, postoje oni koji se griju i prije studenoga, kao i oni koji se griju u travnju, no smatramo da se većina potrošnje ipak odnosi na ovaj vremenski period.

Recimo i da, što se tiče cijelog izračuna, nije cilj u jednu lipu izračunati koliko će se potrošiti budući da je puno toga tu individualno. Jednostavno, nemaju svi stanove od stotinu kvadrata, ujedno velike su razlike između Dalmacije i kontinentalne Hrvatske, a na grijanje utječu i brojni drugi faktori.

Postoje tu i brojni drugi parametri koji čine da je trošak grijanja praktički kod svakoga individualan: broj i vrsta prozora, debljina zidova, vrsta izolacije, lokacija i još mnogo toga.

Razlike su i u vrstama drva za ogrjev koje se upotrebljava, ali i oko računa za struju, čija cijena ovisi o samoj potrošnji. Na kraju krajeva, većina građana kombinira različite vrste grijanja.

No, osnovni cilj ove računice jest donijeti okvir; uspoređujući različite izvore grijanja, doći do omjera koji ipak mogu dočarati kolike su razlike između energenata, koji su od njih povoljni, a koji pak nisu.

Za grijanje plinom treba 690 kn mjesečno, plin u bocama puno skuplji

Uglavnom, kada je riječ o cijenama zemnog plina, one su ograničene do 1. travnja 2023. godine. Uzevši cijenu zemnog plina od 0.46 kuna po kWh, došli smo do iznosa od 690 kn koji se na plin utroši mjesečno. Ukupno, za pet mjeseci utrošilo bi se 3450 kuna.

Što se tiče ukapljenog plina, cijena na Ininim benzinskim postajama iznosi 10.01 kn po kilogramu. Kad tu jedinicu pretvorimo u kilovatsate, dođemo do 1155 kuna koje će biti potrebno potrošiti na mjesečnoj bazi. Petomjesečna cijena grijanja na taj način koštala bi 5775 kuna.

Struja skupa opcija

Cijenu struje vlada je također ograničila. Kućanstva će, prema vladinom paketu, od 1. listopada ove godine do 31. ožujka dogodine, za potrošnju do 2500 kilovatsati struje plaćati 59 eura po megavatsatu, a za potrošnju iznad toga prosječno 88 eura.

Koji je iznos tu onaj koji bi mogao biti relevantan? Savjetovali smo se sa stručnjacima, a jedan od njih nam je rekao da ova prva opcija u biti podrazumijeva žarulje i osnovne aparate, a da bi oni koji se griju isključivo na struju premašili tu vladinu granicu.

Očito, takvima će biti potrebno potrošiti nešto više struje. Što se tiče skuplje varijante, ona bi prema našem izračunu koštala 1.22 kn/kWh kad se uračunaju sve naknade. To znači da bi mjesečna potrošnja mogla biti 1830 kn. Što se tiče cijele sezone grijanja, radi se tu o iznosu od 9150 kuna.

Gradske toplane uvjerljivo najjeftinija opcija

Što se tiče lož ulja, ono na benzinskim postajama Ine košta 9.05 kn po litri. Mjesečna potrošnja iznosila bi tako 1362 kune, a za sezonu grijanja 6810 kuna.

Najjeftinijom opcijom pokazale su se gradske toplane. One pod HEP toplinarstvom, dakle toplane u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici i Samoboru, proizvode toplinsku energiju po cijeni od 0.25 kuna po kWh, kako ju je vlada ograničila. Mjesec dana grijanja na taj način koštao bi 375 kuna. Za cijelu sezonu, to je brojka od 1875 kuna.

Drvo puno jeftinije od peleta

Cijena drva varira, obično oko vrste samog drveta. Tako je drvo buke nešto kvalitetnije od hrastovog, a cijene metra kubnoga, kako vidimo po oglasnicima, fluktuiraju između 400 i 600 kuna. Uzeli smo tu srednju vrijednost od 450 kuna. Mjesečno grijanje došlo bi 675 kuna. Od studenog do travnja novčani iznos koji bi se trebao izdvojiti jest 3375 kuna.

Ostaje još grijanje na pelete. Zadnji podaci kazuju da za vreću peleta od 15 kilograma treba izdvojiti oko 70 kuna. Cijena po kilogramu iznosi 4.6 kuna. Mjesečna cijena iznosi 1380 kn. Za sezonu grijanja trebalo bi izdvojiti 6900 kuna.

Grozdanić: Drvo nipošto, najbolja opcija su solarni paneli

Popričali smo oko ove teme s Igorom Grozdanićem, energetičarom i energetskim ekonomistom, koji nam je dao svoje mišljenje o načinima grijanja.

"Ono čemu se ja protivim, to je uporaba ogrjevnog drveta! Pa nismo u 19. stoljeću! To je povratak na staro. Što se tiče realiteta koji nas čeka, ova zima će biti malo teža, ali ne treba raditi paniku.

Građani će ovisno o podneblju u kojem žive morati vidjeti sami sa sobom što točno žele i što im se najviše isplati. Ono što je najisplativije, to je ugradnja sunčevih fotonaponskih modela. Sve ostalo je relativno", govori Grozdanić.

Dodaje da je sad vlada spustila PDV na te modele.

"Sad se to isplati za jednu obiteljsku kuću. Recimo, jedna elektrana između 4 i 6 kilovata se isplati za tri do četiri godine. Nakon što je ugradite, više nemate troškova", naveo je on.

Uzeo je primjer obiteljske kuće čiji iznos energetske potrošnje iznosi 500 kWh električne energije mjesečno.

"Neka godišnja potrošnja iznosi 6000 kWh godišnje. Potrebno je 6 kW instalirane snage panela. Trošak investicije bi bio 54 tisuće kuna. Uz prijavu na subvenciju od 40 posto, trošak vaše investicije pada na 32.400 kuna", objasnio je.

Grijanje na struju nije pametno, bolja opcija su gradske toplane

Što se tiče ostalih načina grijanja, govori da se najbolje grijati na struju iz obnovljivih izvora energije.

"To je dugoročno najjeftinije. Trenutno je sve poskupjelo. Druga dobra opcija jesu gradske toplane, one su od ovih konvencionalnijih načina najjeftinija opcija. Svakako, grijanje na struju nije pametno. Slobodno možete tako napisati.

Ljudi u Dalmaciji većinom se griju na struju. To nije pametno, nije održivo. Mislim da bi ljude na moru jeftinije došao ukapljeni plin iako niti on nije jeftin. Mislim da bi on bio bolje rješenje, ali samo za ovu zimu 2022. na 2023. To je prijelazno rješenje. Drvo, ništa. To sam već rekao, to jednostavno je korak unazad", zaključio je Grozdanić.