ZA ULAZAK među jedan posto stanovnika Hrvatske s najvišim dohocima potrebno je imati oko 45.200 eura godišnjeg raspoloživog dohotka po "obračunskoj osobi", pokazuje nova analiza europskih prihoda. No za ulazak u isti klub na razini EU trebalo bi imati više nego dvostruko toliko. Taj prag prelazi samo oko 1500 stanovnika Hrvatske.

Što je tzv. "obračunska osoba"? To je statistička jedinica koja uzima u obzir broj i dob ukućana te činjenicu da zajedničkim životom dijele dio troškova, o čemu će kasnije u tekstu biti riječi. To nije svaka osoba u kućanstvu.

Hrvatski saborski zastupnici primaju oko 2,9 hrvatskih medijalnih bruto plaća, što je šesti najviši omjer među članicama EU. To ne znači da su među najbolje plaćenim zastupnicima po iznosu plaće niti da pripadaju jednom postotku stanovnika s najvišim dohocima u EU. Njihove plaće visoke su u odnosu na plaće zaposlenih u Hrvatskoj (tablica sasvim dolje).

Hrvatska pritom ima relativno mali razmak između srednjeg dohotka i praga za ulazak među domaćih jedan posto s najvišim dohocima. No oba su iznosa niska u europskoj usporedbi: netko može pripadati dohodovnom vrhu u Hrvatskoj, a biti daleko od europskog vrha.

Kako su usporedili cijelu Europu?

Analizu The European Salary Ladder izradio je DataPulse Research za AMEXcited, magazin American Expressa, a objavljena je 13. listopada. Riječ je o obradi javnih podataka, ponajprije Eurostatovih, a ne o novom znanstvenom radu objavljenom u recenziranom časopisu.

Autori su usporedili svih 27 članica EU te za Index pripremili dodatne podatke za Hrvatsku. Za dohotke kućanstava koristili su Eurostatovu objavu iz 2025. Pritom treba razlikovati dvije stvari koje se u svakodnevnom govoru često miješaju: koliko netko zarađuje i koliko novca njegovo kućanstvo ima na raspolaganju.

Što znači prag od 45.200 eura?

Prag za ulazak u hrvatskih jedan posto nije izražen u iznosu bruto plaće, pa čak ni neto plaće svakog člana obitelji. Analiza promatra raspoloživi dohodak cijelog kućanstva, odnosno prihode koji ostaju nakon poreza i doprinosa, uključujući mirovine i novčane socijalne transfere. Potom ih prilagođava broju i dobi članova kućanstva.

Zašto ih jednostavno ne podijeliti s brojem ukućana? Zato što četiri osobe koje žive zajedno ne trebaju četiri hladnjaka niti plaćaju četiri odvojena priključka za internet. Prema korištenoj ljestvici, prvi odrasli član vrijedi jednu obračunsku jedinicu, svaka dodatna osoba od najmanje 14 godina pola jedinice, a mlađe dijete 0,3.

Par s dvoje djece mlađe od 14 godina zato ima 2,1 jedinicu. Dakle, ukupan godišnji raspoloživi dohodak tog kućanstva dijeli se s 2,1, a dobiveni iznos pripisuje se svakom članu kako bi se njihov životni standard mogao usporediti sa standardom ljudi u kućanstvima drukčijeg sastava.

Za ulazak među jedan posto stanovnika Hrvatske s najvišim dohocima takvom bi kućanstvu trebalo oko 95.000 eura ukupnog godišnjeg raspoloživog dohotka, odnosno oko 7900 eura mjesečno. Time bi svaki njegov član dosegnuo navedeni prag od 45.227 eura godišnje po obračunskoj osobi. 

Za razumijevanje studije važno je također znati da se u njoj mjeri dohodak, a ne bogatstvo. Vrijednost stana, zemljišta ili ušteđevine ne određuje položaj na ovoj ljestvici.

Hrvatska ljestvica nije osobito strma, ali je niska

Hrvatski medijan raspoloživog dohotka iznosi 15.057 eura godišnje po obračunskoj osobi. Medijan označava sredinu: polovica stanovnika ima manje, a polovica više dohotke. Prag za ulazak među jedan posto s najvišim dohocima u Hrvatskoj je približno trostruko veći. U Bugarskoj taj omjer iznosi 5,5, a u Njemačkoj i Francuskoj oko četiri.

To ne znači da u Hrvatskoj nema velikih nejednakosti. Ovaj pokazatelj uspoređuje samo sredinu raspodjele i ulazni prag u najviših jedan posto. Ne govori koliko imaju ljudi na samom vrhu niti kako je raspodijeljena imovina.

"Hrvatska dohodovna ljestvica jedna je od najmanje strmih u EU i jedna od najnižih", kaže osnivač DataPulse Researcha Nicolas Caramella u komentaru dostavljenom Indexu. Hrvatski medijan iznosi oko 68 posto medijana EU, koji, prema analizi, iznosi 22.038 eura.

Hrvatski vrh nije i europski vrh

Autori procjenjuju da ulazak među jedan posto stanovnika EU s najvišim dohocima počinje na približno 92.200 eura godišnje po obračunskoj osobi. U Hrvatskoj taj prag prelazi oko 0,04 posto stanovnika, odnosno približno jedna osoba na njih 2500. To odgovara ranije spomenutoj procjeni od oko 1500 stanovnika Hrvatske.

Nasuprot tome, oko 18 posto stanovnika Hrvatske nalazi se ispod praga koji odvaja desetinu stanovnika EU s najnižim dohocima. Drugim riječima, gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske prema raspoloživom dohotku pripada najsiromašnijoj desetini stanovnika EU, bez prilagodbe za razlike u cijenama među državama. To nije službena stopa siromaštva, nego položaj na zajedničkoj europskoj ljestvici.

Cijene nisu uzete u obzir

Usporedba ne uzima u obzir razlike u cijenama. Isti iznos ne omogućuje jednak životni standard u Zagrebu i Luksemburgu. Kada se hrvatski prag za najviših jedan posto prilagodi kupovnoj moći, Hrvatska se pomiče s 22. na 20. mjesto među članicama.

To znači da se ne uspoređuju samo iznosi u eurima nego i koliko se robe i usluga njima može kupiti u pojedinoj zemlji. Budući da su cijene u Hrvatskoj niže nego u dijelu bogatijih članica, razlika u životnom standardu nešto je manja nego što sugerira sama usporedba dohodaka u eurima.

Zašto je broj od 1500 ljudi procjena?

Autori su spojili podatke o dohocima iz svih 27 članica EU, uzimajući u obzir koliko svaka ima stanovnika. Tako su procijenili gdje počinje europskih jedan posto s najvišim dohocima i koliko ljudi iz pojedine države ulazi u tu skupinu.

Praznine u podacima popunili su matematičkim procjenama, osobito za ljude s najvišim dohocima, koje ankete teško obuhvaćaju. Zato broj od oko 1500 stanovnika Hrvatske treba shvatiti kao procjenu, a ne kao točan broj.

Zastupnici visoko iznad hrvatske sredine

Kod analize prihoda političara analiza mijenja mjerilo: uspoređuje njihove bruto plaće s medijalnom bruto plaćom zaposlenih. Za Hrvatsku autori na temelju Eurostatovih podataka procjenjuju medijalnu godišnju bruto plaću na 20.649 eura.

Prema korištenom obračunu, godišnja bruto plaća premijera Andreja Plenkovića iznosi oko 89.338 eura, odnosno 4,3 medijalne plaće. Osnovna zastupnička plaća iznosi oko 59.900 eura godišnje, odnosno 2,9 medijalnih plaća, bez neoporezivih naknada i dodataka za dužnosti.

"U odnosu na ljude koji ih biraju, hrvatski zastupnici sada su među najbolje plaćenima u Europi", komentira Caramella. Jedan od razloga tome je povećanje osnovice za obračun dužnosničkih plaća za oko 83 posto u srpnju 2024.

Dohoci su gotovo udvostručeni. A kupovna moć?

Dodatni podaci za Hrvatsku pokazuju da je medijan raspoloživog dohotka od 2019. do 2024. porastao sa 7770 na 15.057 eura, odnosno oko 94 posto. Istovremeno je prag za ulazak u najviših jedan posto porastao oko 92 posto.

"Dohodak je, prema ovim brojkama, rastao u sredini jednako kao i na vrhu", kaže Caramella. No riječ je o nominalnim iznosima. Dio povećanja pojela je inflacija, pa gotovo dvostruko više eura ne znači i gotovo dvostruko veću kupovnu moć.

Podaci pokazuju da su se hrvatska sredina i prag najviših dohodaka tijekom tog razdoblja pomicali sličnim tempom. Za odgovor na pitanje koliko se ljudima stvarno poboljšao život trebalo bi uračunati i ono što za taj novac mogu kupiti.