AMERIČKE carine koje je uveo predsjednik Donald Trump neće zaobići ni Hrvatsku. Trump je uveo carine od 20 posto Europskoj uniji. Iako se na prvu ne čini da bi one mogle izravno naštetiti Hrvatskoj, ekonomisti upozoravaju na posredne negativne učinke.

Učinci bi itekako mogli biti osjetni, tvrdi profesor političke ekonomije s FPZG-a Kristijan Kotarski.

"Prva na udaru bit će farmaceutska industrija. Hrvatska godišnje izvozi između 250 i 300 milijuna dolara farmaceutskih proizvoda u Sjedinjene Američke Države, a te bi pošiljke sada mogle biti dodatno oporezovane. To bi bio izravan udarac na naš izvoz i na tvrtke koje posluju na tom tržištu."

Kotarski: Mogući su širi negativni učinci

"No, veći problem mogao bi doći kroz posredne posljedice. Hrvatska je snažno gospodarski povezana s Njemačkom i Italijom, našim najvećim trgovinskim partnerima. Upravo su te dvije zemlje eurozone najizloženije američkim carinama jer u SAD izvoze golemu količinu robe i bilježe najveći suficit. Polovica ukupnog suficita Europske unije u trgovini s SAD-om dolazi upravo iz Njemačke i Italije", upozorava Kotarski.

Kad njihovi izvoznici pretrpe gubitke, to se lančano prenosi i na hrvatske dobavljače koji posluju s njima te bi, prema Kotarskom, i naš izvoz u te zemlje mogao oslabjeti. "Što se tiče usluga, tu imamo suficit. Nekih 900 milijuna dolara više prodajemo usluga SAD-u nego konkretno oni nama", dodaje.

Kotarski kaže da Hrvatska iz SAD-a ne uvozi značajne količine roba, pa se ne očekuje rast cijena za potrošače. Međutim, smatra da bi širi negativni ekonomski učinci mogli usporiti rast hrvatskog BDP-a, što će značiti manji rast plaća i usporavanje podizanja životnog standarda građana.

Ivanov: Strah je itekako opravdan

Strah od posljedica koje bi nove američke carine mogle izazvati za Hrvatsku itekako je opravdan, smatra profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov. "Iako izravni udar možda neće biti snažan s obzirom na to da hrvatski robni izvoz u SAD čini svega 3 do 5 posto ukupnog izvoza, a većinom se odnosi na farmaceutsku industriju, problem je u neizravnim posljedicama", kaže.

Ivanov kaže da većina hrvatskog izvoza ide prema Njemačkoj i drugim europskim zemljama koje zatim robu izvoze dalje, uključujući na američko tržište. Ako europske zemlje budu pogođene američkim carinama, smanjit će se njihova proizvodnja i potražnja, a to znači manje narudžbi iz Hrvatske, dodaje.

"Udar bi se mogao osjetiti na cijelom spektru proizvoda koje izvozimo u Njemačku i druge zemlje, ali i na uslugama, posebno u turizmu. Nijemci već sada procjenjuju koliko će carine utjecati na njihov BDP, zaposlenost i industriju. A upravo su oni naši ključni turisti na Jadranu", objašnjava Ivanov.

Dodaje da bi europske protumjere mogle dodatno zakočiti globalnu trgovinu pa poziva da EU pomno razmisli o oštrijem odgovoru, koji možda i nije nužan jer se pad svjetske trgovine uvijek loše odrazi na gospodarski rast i nosi rizik recesije.