HRVATI su najstariji konstitutivni narod u BiH i jedan su od stupova moderne hrvatske države, poručila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

"Vi u BiH niste gosti, pridošlice ni nacionalna manjina, nego njezin najstariji konstitutivni narod koji ne želi ništa drugo nego mir i ravnopravnost s druga dva naroda u zajedničkoj domovini BiH", rekla je Grabar-Kitarović u subotu na Danu otvorenih vrata za Hrvate iz BiH u svome Uredu.

Poručila je da BiH nije nacionalna država jednog naroda, već država triju konstitutivnih naroda, što je "činjenica u BiH desetljećima i stoljećima".

Ta činjenica "jamči vaša ustavna prava i tu činjenicu dužni smo braniti, tumačiti i promicati. To je, slikovito rečeno, prag vaše konstitutivnosti i ravnopravnosti i s tog praga nema uzmaka. Zajedno s vama na tom pragu stoji Hrvatska", rekla je Grabar-Kitarović.

Smatra da Hrvati u BiH imaju pravo birati svoje političke predstavnike koji će ih "legitimno predstavljati i zastupati na svim razinama vlasti", kao i pravo na nacionalne, kulturne, obrazovne i medijske ustanove te pravo na ravnopravnu javnu uporabu hrvatskog jezika.

Istaknula je da Hrvati, tražeći ta prava, ne zahtijevaju "ništa više od drugih" te da je to najbolji način za očuvanje BiH kao države, a da se time u BiH ugrađuju europske vrijednosti.

"Naše srce kuca isto"

Predsjednica je ustvrdila da su bosanskohercegovački Hrvati, uz "sunarodnjake i sve domoljube u Hrvatskoj" te uz iseljeništvo, "jedan od triju nosivih stupova moderne hrvatske države i naše pobjede u Domovinskom ratu".

Grabar-Kitarović je kazala kako je susret s Hrvatima iz BiH "izraz kontinuiteta politike izgradnje nacionalnog zajedništva" koju je zacrtao Franjo Tuđman.

"Ne samo vi Hrvati koji živite u BiH kao njezin autohtoni narod nego i Hrvati koji su iselili iz BiH, kao i oni iseljeni iz Hrvatske, dio su nedjeljivog hrvatskog bića. Naše srce kuca isto", istaknula je.

Založila se za uspostavu mehanizama za povezivanje Hrvata u Hrvatskoj, BiH i iseljeništvu kako bi se omogućilo da se svi hrvatski "nacionalni resursi" stave "u funkciju demografske obnove i opstojnosti u našim domovinama, jačanja našeg gospodarstva te političke i kulturne afirmacije u svijetu".

"To je cilj moje politike: hrvatsko zajedništvo i snažna Hrvatska koja će i vama biti siguran oslonac, a susjedima dobar susjed“, zaključila je Grabar-Kitarović.

Po njezinim riječima, BiH je druga domovina hrvatskog naroda i Hrvati su u BiH prisutni više od tisuću godina. Oni su, poručila je hrvatska predsjednica, "učinili sve za opstanak Bosne i Hercegovine kao države".

Istaknula je da je Hrvatska pružila "najveći mogući politički i vojni doprinos" obrani i opstanku BiH, da su bosanskohercegovački Hrvati na referendumu 1992. glasali za neovisnost BiH te da su pristali na stvaranje Federacije BiH kako bi doprinijeli "suradnji, miru i povjerenju".

Također, podsjetila je da je Hrvatska zbrinula stotine tisuća prognanika iz BiH "ne gledajući njihovu vjeru i naciju" te da je omogućila humanitarnu pomoć i "naoružavanje svih obrambenih snaga". Poručila je da sve navedeno zaboravljaju ili prešućuju neki u Bosni i Hercegovini.

Europska unija treba BiH

Hrvatska se predsjednica založila za intenzivnije pregovore o pristupanju BiH Europskoj uniji, ali pod uvjetom da su Hrvati ravnopravan narod.

"BiH sa svim svojim posebnostima treba Europskoj uniji, ali to može biti samo s Hrvatima kao ravnopravnim konstitutivnim narodom", poručila je i dodala da je pristupanje BiH Europskoj uniji od velike političke, kulturne i sigurnosne važnosti za EU. 

EU, a i ostali utjecajni međunarodni akteri, će "učiniti veliku pogrešku s nesagledivim posljedicama" ako ne podupru europski put BiH, smatra Grabar-Kitarović.

"Put nije jednostavan, ali želimo pomoći i spremni smo pomoći, a vi Hrvati BiH jamstvo ste da konačan cilj može biti uspješno ostvaren", istaknula je.

Hrvati u RS-u

Danu otvorenih vrata prisustvovao je banjalučki biskup Franjo Komarica koji je za Hinu rekao kako su Hrvati u jednoj polovici BiH, odnosno u Republici Srpskoj, svedeni na "ostatak ostataka".

Komarica se nada da će državno vodstvo Hrvatske još više pomoći onima koji žele ostati, "i to ne kao ljudi drugog ili dvadesetdrugog reda, nego kao ravnopravni sa susjedima" te onima koji se žele vratiti, a vratiti se, prema Komarici, želi četiri tisuće obitelji.

Banjalučki je biskup ustvrdio da se predsjednica trudi pomoći, ali da pomoć trebaju pružiti i drugi akteri, misleći na hrvatsku vladu, sabor i hrvatske predstavnike u BiH.

Hrvatski predstavnici u BiH "trebaju dići odlučnije i više glas za one Hrvate koji su teško obespravljeni i nemaju temeljna ljudska prava", poručio je Komarica.