Foto: Marko Lukunić/ Pixsell; Screenshot: HRT

NA PREDSJEDNIČINA učestala uvjeravanja javnosti da je Hrvatska tolerantna zemlja, danas je stigla snažna pljuska iz Washingtona. Birokratski nemilosrdno, naši saveznici iz NATO-a Hrvatsku su opisali kao zemlju koja krši ljudska prava.

Istina, iz State Departmenta rekli su kako je vlada poduzela važne korake ka rješavanju nekih problema. No, daleko od toga da nema mnogo ekstremizma i s tim povezanih problema, a što Kolinda i Plenković često marginaliziraju.

"Prvi put u modernoj povijesti izvješće pučkog pravobranitelja za ljudska prava (za 2015. godinu) odbačeno je na temelju sadržaja", piše State Department i navodi da je izvješće sadržalo slučajeve govora mržnje, kršenja prava manjina, ograničenja medijskih sloboda.

Pretrpani zatvori, sporost pravosuđa, neriješena pitanja povrata imovine, političko uplitanje vlade u rad agencija za ljudska prava, neka su od područja na koja se upozorava  za 2016. u Hrvatskoj.

Zabrinutost u učinkovitost hrvatskog pravosuđa i pravo na dostupnost pravde budi 520.000 neriješenih slučajeva na domaćim sudovima.

Također, iz State Departmenta u kontekstu Hrvatske upozoravaju na antisemitizam, nekonzistentno procesuiranje napadača na pripadnike zajednice LGBT, diskriminacija pri zapošljavanju po rodu, spolnoj orijentaciji, prema osobama s invaliditetom, kršenja prava radnika, među kojima je neisplata plaća. Sve su to područja koje State Department također izdvaja kao problematična u području ljudskih prava u Hrvatskoj.

Nadalje, problem je, smatraju u State Departmentu, povrat imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Koordinaciji židovskih općina u Hrvatskoj.

"Povrata imovine židovskoj zajednici nije bilo od 2014., iako postoji nekoliko takvih zahtjeva", navodi se u ozbiljnom izvješću u kojem su nabrojane brojne nepravilnosti u hrvatskom društvu.

Kolinda prije par dana govorila kako je sve u redu

No, ono što vide gosti i NATO saveznici iz dalekog SAD-a, ne vidi se sa Pantovčaka. Tako je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prije samo nekoliko dana tvrdila kako u Hrvatskoj, uz koju iznimku, nema netolerancije.

"Marginalnim pokretima i izoliranim slučajevima ne bismo smjeli davati toliku pozornost. Svi to osuđujemo i treba osuđivati. Ali, podizanjem toga na visoku stopu u medijima i razinu političkih stranaka stvara se dojam da je Hrvatska mnogo netolerantnija nego što jest", rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. To je bila Kolindina prilično zakašnjela reakcija na fašistički skupo održan u nedjelju u centru Zagreba, a koji nije pobjegao stranima agencijama ni američkom veleposlanstvu.

Zanimljivo, dan prije predsjednice reagirali su iz američke abasade. Oni su najsnažnije osudili fašističku povorku jer su sudionici nje, među ostalim stvarima, veličali Donalda Trumpa.

"Veleposlanstvo Sjedinjenih Država najsnažnije odbacuje neonacistička i proustaška stajališta izražena za vrijeme demonstracija nekolicine ljudi u Zagrebu u nedjelju", napisali su iz američkog veleposlanstva.

No, nije to bio prvi put da predsjednica pred očiglednim zatvara oči.

"Ne bih rekla da je došlo do porasta netolerancije, upravo suprotno. Mislim da još puno posla predstoji pred nama, da moramo raditi na tome, toleranciji prema svim građanima u društvu, prema svim političkim opcijama. Međutim, politički diskurs je puno drugačiji, postoji veće poštovanje prema institucijama i da, još uvijek nažalost ima govora mržnje u našem društvu. Još uvijek ima jako ružnih naziva", rekla je Kolinda u velikom intervjuu za Novu TV 20. veljače.

"Reagiram uvijek kad je u pitanju nasilje i dopustite mi da reagiram sukladno informacijama koje imam. Naravno, treba osuditi svako nasilje. Svaki dan se događa nasilje u obiteljima u Hrvatskoj, događa se nasilje u školama, događa se bullying, događa se nasilje na ulici. Dakle, bilo kakav govor mržnje, bilo kakva netolerancija, govor mržnje koji osjećam prema institucijama i sebi samoj, isto tako očekujem od odgovarajućih institucija u Hrvatskoj da reagiraju pa i od cijelog društva. Da se konačno uljudimo i da počnemo jedni prema drugima nastupati s tolerancijom i poštovanjem", rekla je predsjednica.

Zanimljivo, Kolinda je to rekla samo par dana nakon što je javnost šokiralo nekoliko napada na manjine u kratkom vremenu.

Podsjetimo, tijekom veljače napadnuti su pripadnici LGBT zajednice, na koje je još uvijek nepoznati napadač bacio suzavac u klubu Super Super, a nekoliko dana kasnije u centru Zagreba napadnut je Dušan Kovačević, osnivač i organizator festivala Exit. Razlog? Sa ženom i dvije male bebe stajao je pokraj svog automobila koji ima srpske registarske tablice.

Istog dana u drugom dijelu Zagreba napadnuta je i jedna Kovačićeva kolegica i to iz istog razloga - srpskih tablica na automobilu. Da stvar bude još strašnija, i ona je u trenutku napada u naručju držala malo dijete.

Prije dva tjedna došlo je do još jednog napada - desetak maskiranih divljaka naoružanih palicama upalo je u prostorije Društva prijatelja Hajduka na zagrebačkoj Trešnjevci.

"Napadi na navijače Hajduka koji su u Zagrebu manjina slična su pojava kao napadi na etničke manjine, Srbe i Rome, ili LGBT zajednicu", rekao je sociolog Dražen Lalić komentirajući taj napad za Index.

Da napadi na manjine ne budu ograničeni samo na Zagreb, pobrinulo se nekoliko divljaka koji su se rasističkim povicima i teškim uvredama okomili na glumca Jamiea Foxxa, koji u Dubrovniku snima film "Robin Hood: Origins".

Od tih napada pa do danas, Kolinda je u više navrata govorila o porastu tolerancije. Možda je sebe uspjela zavarati, no promatrače iz State Departmenta teško.

Ista stvar kao lani u travnju

No, ovo sve skupa i nije prva pljuska predsjednici iz SAD-a kad je u pitanju politička i društvena situacija u Hrvatskoj.

Prije nešto manje od godinu dana predsjednica je jasno i javno osudila zločinački režim NDH. Tada je rekla kako u Hrvatskoj rastu ideološke podjele.

"Moram reći da sam iznimno zabrinuta zbog ponovnog jačanja ideoloških podjela u hrvatskom društvu posebno u posljednjih nekoliko dana u vezi sa obilježavanjem sjećanja na nevine žrtve Jasenovca, ustaškog stratišta tzv. Nezavisne Države Hrvatske", rekla je Grabar Kitarović nakon što je mjesecima izbjegavala jasno osuditi desničarske ispade. Čak je u ožujku rekla da na utakmici u Osijeku nije čula skandiranje "Za dom spremni".

No, nakon razgovora s američkim posebnim izaslanikom američkog State Departmenta, odnosno državnog tajništva za pitanja holokausta Nicolasom Deanom predsjednica je brzo promijenila ploču.

"Da budem sasvim jasna, NDH je bila najmanje nezavisna i najmanje je štitila interese hrvatskog naroda, a ustaški režim bio je zločinački režim", rekla je predsjednica u travnju prošle godine, dan nakon što su mnogi profašistički elementi u Hrvatskoj slavili obljetnicu osnivanja NDH.

Istaknula je da je antifašizam u temeljima hrvatskog Ustava, a moderna hrvatska država izrasla je na temeljima Domovinskog rata pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

"Pozivam sve građane Hrvatske, sve političke stranke i organizacije, hrvatsku Vladu i hrvatski Sabor da se ujedinimo oko temeljnih vrijednosti društva a u ovom slučaju oko zajedničkog obilježavanja nevinih žrtava Jasenovca", kazala je tada Grabar Kitarović.

Zanimljivo, Kolinda je tada s predstavnikom State Departmenta pričala o pitanjima restitucije židovske imovine koja je konfiscirana u Drugom svjetskom ratu i kasnije nacionalizirana za vrijeme komunista.

U najnovijem izvješću State Departmenta upravo je to još jedna točka u kojoj Amerikanci kritiziraju Hrvatsku.

Hrvatske političare koji tvrde da u Hrvatskoj nema ideoloških podjela i jačanja ekstremizma saveznici iz SAD-a uredno bar jednom godišnje podsjete da to nije tako. Lani su to učinili u travnju, a ove godine u ožujku. No, sve će to biti uzalud dok predsjednica i premijer napokon ne izvade glavu iz pijeska i krenu u rješavanje brojnih društvenih problema, velik dio kojih je nastao upravo zahvaljujući politici HDZ-a posljednjih godina.