KRISTOFOR Kolumbo, pomorac iz 15. stoljeća, bio je sefardski Židov iz Španjolske, a njegovi posmrtni ostaci nalaze se u katedrali u Sevilli, izvijestili su španjolski znanstvenici.

Porijeklo istraživača koji je otvorio Europljanima put za osvajanje Sjeverne i Južne Amerike stoljećima je nepoznanica. Najčešća teorija je da je bio iz Genove, lučkog grada na sjeveru Italije. Dominikanska Republika tvrdi da se njegove kosti nalaze u glavnom gradu Santo Domingu, kamo je Kolumbo bio pristao brodom i htio je da se onamo posmrtno prenesu njegovi ostaci.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Granadi, predvođeni forenzičarom Miguelom Lorenteom, ustvrdili su, međutim, da je Kolumbo bio sefardski Židov i da su njegove kosti bile dopremljene u Sevillu.

U subotu navečer u povodu Nacionalnog dana Španjolske, koji se obilježava na dan kada je slavni pomorac u službi španjolske kraljevine otkrio Ameriku, prikazan je na javnoj televiziji dokumentarni film sa zaključcima studije Sveučilišta u Granadi koja će biti detaljno predstavljena krajem studenoga.

Znanstvenici kažu da su 22 godine provodili istraživanje analizirajući kosti u katedrali u Sevilli i genetski materijal.

"Imamo DNA Kristofora Kolumba, vrlo djelomičan, ali dovoljan. Imamo DNA Hernanda Kolumba, njegovog sina", rekao je Lorente u dokumentarcu Kolumbova DNA: Pravo porijeklo, premijerno prikazanom na TVE-u.

"I u Y kromosomu (muškom) i u mitohondrijskoj DNA (koju prenosi majka) Hernanda postoje osobine kompatibilne sa židovskim podrijetlom", dodao je.

Oko 300.000 Židova živjelo je u Španjolskoj

Oko 300.000 Židova živjelo je u Španjolskoj prije nego što su katolički monarsi Isabella i Ferdinand naredili njima i muslimanima da prijeđu na katoličku vjeru ili da napuste zemlju. Mnogi su se nastanili diljem svijeta. Riječ Sefard dolazi od riječi Sefarad ili Španjolska na hebrejskom.

Nakon analize 25 mogućih mjesta Lorente smatra da je jedino moguće da je Kolumbo rođen na zapadnom Mediteranu, vjerojatno u Aragonu, na Balearskim otocima ili u Kataloniji, autonomnim pokrajinama današnje Španjolske.

Istraživanje o Kolumbovoj nacionalnosti komplicirano je nizom čimbenika, uključujući veliku količinu podataka, ali "ishod je gotovo apsolutno pouzdan", tvrdi Lorente.

Povjesničari i istraživači su prošlih desetljeća iznijeli brojne teorije prema kojima je Kolumbo bio Talijan, Hrvat, Bask, Portugalac, a spominjale su se i druge nacije. S Hrvatskom je povezivan zbog Mletačke Republike prisutne u to vrijeme na Jadranu i njenog pomorskog konkurenta Genovske Republike.

Nakon što je doplovio do Amerike 1492., Kolumbo je umro u Valladolidu u Španjolskoj 1506., ali je želio biti pokopan na otoku Hispanioli koji danas dijele Dominikanska Republika i Haiti.

Njegovi posmrtni ostaci onamo su doneseni 1542., zatim preseljeni na Kubu 1795., a potom 1898. u Sevillu u Španjolskoj. Dominikanska Republika je navodila da Kolumbove kosti nisu vraćene u Španjolsku, nego da su preneseni posmrtni ostaci druge osobe.