ČILEANCI danas izlaze na izbore za novog predsjednika na kojima će snage odmjeriti vladajuća ljevica i krajnja desnica, nakon kampanje obilježene strahom od kriminala i otporom prema imigraciji. Premda spada među najsigurnije zemlje u Latinskoj Americi, Čile je zadnjih godina suočen s rastom organiziranog kriminala, problemom koji je bio u središtu predizborne kampanje u kojoj su desnica i krajnja desnica nametnule svoj sigurnosni narativ.

Predsjednik Gabriel Borić, koji je hrvatskog podrijetla, ne može se zbog ustavnog ograničenja natjecati za drugi mandat. 

Komunistica Jeannette Jara (51), kandidatkinja vladajuće koalicije lijevog centra, vodi u anketama, ali izlazi na izbore u nepovoljnom kontekstu.

Iako uživa veću potporu birača od svojeg suparnika s krajnje desnice Joséa Antonia Kasta, ispitivanja javnog mnijenja predviđaju pobjedu kandidata desnice ili krajnje desnice u drugom krugu.

José Antonio Kast (59), otac devetero djece, pokušava treći put postati predsjednik. 

Godine 2021. pobijedio ga je Gabriel Borić, izabran na valu obećanja da će provesti duboke socijalne reforme i donijeti novi ustav koji će zamijeniti onaj iz diktature Augusta Pinocheta (1973.-1990.). No nakon dva neuspjela pokušaja ustavne reforme i eksplozije kriminala, često pripisivane dolasku stranih bandi, ambicije su mu se smanjile.

U takvom kontekstu, sve više birača traži snažnu vladu, a neki idu toliko daleko da žale za bivšim diktatorom, odgovornim za više od 3000 mrtvih i nestalih. Kast, osnivač krajnje desne Republikanske stranke, sin je njemačkog poručnika koji je pobjegao u Južnu Ameriku nakon Drugog svjetskog rata. Otac mu je bio nacist, a brat Pinochetov ministar, što mu je smanjilo izglede na zadnjim izborima. 

Libertarijanac Johannes Kaiser (49) osvojio je simpatije dijela birača obećanjima da će protjerati sve ilegalne imigrante iz zemlje. 

Kaiser je, kao i Kast, njemačkog podrijetla i nekoć je bio član njegove Republikanske stranke. Kandidat Narodne stranke (desni centar) Franco Parisi rekao je, pak, da bi mogao minirati granicu između Čilea i Bolivije kako bi zaustavio imigraciju. 

Na ljevici Jeannette Jara nastojala je umanjiti svoje veze s Komunističkom partijom, kojoj pripada od adolescencije, tvrdeći da bi je mogla napustiti ako pobijedi. Bivša ministrica rada u Borićevoj vladi zauzima se za politiku gospodarskog rasta udruženu sa socijalnom pravdom, obećavajući ipak da će osnažiti policiju i kontrolu migracija.