SUKOBI u školama ne moraju završiti nasiljem, nego mogu postati prilika za razgovor, razumijevanje i razvoj empatije. To je istaknuto na osmoj konferenciji školske medijacije "Možemo to riješiti", koja se danas održala u organizaciji Foruma za slobodu odgoja.

Konferencija pod nazivom "Možemo to riješiti: Osnaživanje škola za kulturu dijaloga i razvoj empatije u suvremenom okruženju" okupila je više od 70 specijalista, nastavnika, školskih medijatora i stručnih suradnika iz škola diljem Hrvatske. "Školska medijacija ima važnu ulogu u razvoju empatije, poštivanja različitosti i konstruktivnom rješavanju sukoba", poručila je programska direktorica Foruma za slobodu odgoja Jelena Perak.

Naglasila je da škole nisu samo mjesta usvajanja znanja već i prostori u kojima djeca uče kako razumjeti jedna drugu i graditi odnose. Načelnica Sektora za darovite i djecu s teškoćama pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Marijana Gojčeta istaknula je kako tema medijacije ima veliku važnost za hrvatski odgojno-obrazovni sustav.

"U školama se ne odgajaju samo uspješni učenici"

"Prevencija nasilja nije odgovornost pojedinca ili jedne institucije, ona zahtijeva snažno partnerstvo škole, stručnjaka, lokalne zajednice i cijelog društva", poručila je. O ulozi škola u razvoju odgovornosti i kulture dijaloga govorila je i Vlatka Kovač iz Agencije za odgoj i obrazovanje, istaknuvši da se u školama ne odgajaju samo uspješni učenici već i odgovorni, osjetljivi i aktivni građani.

Voditeljica programa Medijacija Marina Brkić naglasila je potrebu za sustavnom podrškom školama, podsjetivši da je u protekloj školskoj godini program obuhvatio 68 škola i ustanova iz 11 županija, uz više od 200 educiranih odgojno-obrazovnih radnika i 500 uključenih učenika.

"Ovo ne bi trebale biti samo dodatne aktivnosti"

Na konferenciji su predstavljeni i konkretni primjeri dobre prakse: program vršnjačkih medijatora u zagrebačkoj OŠ Petra Zrinskog, "mirovni kutići" za djecu u OŠ Ivana Gorana Kovačića u Vrbovskom te radionice komunikacije u srednjim strukovnim školama.

Sudionici su zaključili kako medijacija i nenasilna komunikacija ne bi trebale biti samo dodatne aktivnosti već sastavni dio svakodnevne školske kulture, koja potiče sigurnije, uključivije i pravednije okruženje za svu djecu.