SPRJEČAVANJE razmnožavanja kod nekih sisavaca može im produljiti životni vijek u prosjeku za 10 posto, otkrila je nova studija. Istraživanje se temelji prvenstveno na životinjama u zatočeništvu u zoološkim vrtovima i akvarijima, a pokazalo je da mnoge skupine, poput primata, tobolčara i glodavaca, žive dulje kada su kirurški sterilizirane ili im se daju kontraceptivi, piše Science Alert.

Učinak se razlikuje ovisno o vrsti, spolu životinje, okruženju, vremenu i korištenom postupku. Primjerice, ženke hamadrijas pavijana (Papio hamadryas) koje su koristile hormonalnu kontracepciju živjele su 29 posto dulje od svojih srodnica, dok su kastrirani mužjaci iste vrste živjeli 19 posto dulje.

Energetski troškovi reprodukcije

"Ova studija pokazuje da energetski troškovi reprodukcije imaju mjerljive i ponekad značajne posljedice za preživljavanje kod sisavaca", rekao je statistički i matematički ekolog Fernando Colchero s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju. "Smanjenje ulaganja u razmnožavanje može omogućiti usmjeravanje više energije prema dugovječnosti."

Ovi nalazi podupiru evolucijsku teoriju koja govori o kompromisu između reprodukcije i obnove organizma. Prema toj teoriji, životinja tijekom života može potrošiti ograničenu količinu energije, a podizanje potomstva predstavlja značajno ulaganje koje preusmjerava resurse s rasta i oporavka. Ako se životinja ne može razmnožavati, teoretski bi mogla usmjeriti tu energiju u vlastito zdravlje i snagu.

Opsežna analiza podataka

Kako bi testirali ovu ideju, Colchero i kolege analizirali su zapise 117 vrsta sisavaca s dokumentiranim datumima rođenja i smrti, držanih u zatočeništvu diljem svijeta. Međunarodni tim istraživača također je proveo meta-analizu 71 objavljene studije o steriliziranim životinjama, objavljene između 1930. i 2021. godine, koje su obuhvaćale sve od laboratorijskih eksperimenata do studija u divljini.

"Analiza zooloških zapisa pruža neusporediv uvid u taksonomsku širinu odgovora životnog vijeka, pri čemu su kastracija mužjaka, kirurška sterilizacija ženki i dugotrajna hormonalna kontracepcija ženki povezani s povećanim životnim vijekom kod širokog spektra vrsta kod velikog broja sisavaca", zaključuju autori studije.

Različiti učinci na mužjake i ženke

Zanimljivo je da su učinci sterilizacije na produljenje života bili slični za oba spola. Kod mužjaka sisavaca u zoološkim vrtovima, kastracija je poboljšala preživljavanje, ali vazektomija nije. To sugerira da smanjenje razine androgena može poboljšati preživljavanje kod nekih skupina, vjerojatno zbog smanjenog rizičnog ili agresivnog ponašanja. Najveći dobici u dugovječnosti primijećeni su kod mužjaka steriliziranih rano u životu, čak i prije puberteta.

"To ukazuje da učinak proizlazi iz eliminacije testosterona i njegovog utjecaja na ključne biološke mehanizme starenja, posebno tijekom ranog razvoja. Najveće koristi nastaju kada se kastracija dogodi rano u životu", kaže glavni autor Mike Garratt sa Sveučilišta Otago na Novom Zelandu.

Kod ženki je nekoliko oblika sterilizacije bilo povezano s duljim životom i manjim brojem infekcija, vjerojatno jer te metode smanjuju fiziološke troškove trudnoće, laktacije i reproduktivnog ciklusa. Za razliku od mužjaka, dob sterilizacije nije značajno utjecala na dugovječnost ženki. "Ovo podupire argumente za evolucijske prednosti menopauze, gdje smanjeno reproduktivno ulaganje u kasnijem životu doprinosi poboljšanoj dugovječnosti", navode autori.

Paradoks zdravlja i preživljavanja

Dulji život ne znači nužno i više zdravih godina. Autori su otkrili da, iako sterilizirane ženke glodavaca mogu živjeti dulje, njihovo zdravstveno stanje u kasnijoj dobi može biti narušeno. To je "paradoks zdravlja i preživljavanja" primijećen i kod žena u postmenopauzi koje "u prosjeku nadžive muškarce, ali pate od povećane slabosti i lošijeg općeg zdravlja."

Implikacije za ljude

Teško je te rezultate primijeniti na ljude zbog ograničenih podataka. Studije povijesnih zapisa sugeriraju da su kastrirani muškarci živjeli u prosjeku 18 posto dulje, iako se o točnosti tih zapisa raspravlja. S druge strane, moderni podaci o histerektomijama i ooforektomijama kod žena ukazuju na vrlo mali učinak u suprotnom smjeru, sa smanjenjem preživljavanja za jedan posto kod žena koje su podvrgnute tim zahvatima zbog benignih stanja.

"Reprodukcija je inherentno skupa", objašnjavaju istraživači. "Međutim, ljudsko okruženje - kroz zdravstvenu skrb, prehranu i socijalnu podršku - može ublažiti ili preoblikovati te troškove." Zoološki vrtovi, kao kontroliranije okruženje, pružaju jedinstven uvid u ove evolucijske procese.