ŠPANJOLSKA gripa bila je toliko grozna bolest, da je nekoliko generacija ljudi bilo užasnuto njome.

Pandemija gripe iz 1918. godine, za koju se smatra da je najsmrtonosnija u ljudskoj povijesti, ubila je najmanje 50 milijuna ljudi širom svijeta (što je ekvivalent 200 milijuna danas), a pola milijuna je bilo u Sjedinjenim Američkim Državama. Proširila se na sve dijelove svijeta, pogađajući stanovništvo u Japanu, Argentini, Njemačkoj i desecima drugih zemalja.

Ono što najviše zabrinjava je činjenica da je većina umrlih bila u relativno mlada - češće su stradali oni u dvadesetim, tridesetim, četrdesetim godinama, nego stariji ljudi oslabljeni drugim medicinskim stanjima.

Kako se koronavirus širi svijetom i javnost sve više strepi, usporedbe između današnje situacije i pandemije španjolske gripe iz 1918. godine šire se u novinskim izvještajima i na društvenim mrežama.

Velike razlike

Dok su zastrašujuća atmosfera - kirurške maske, stvaranje zalihe hrane i izbjegavanje javnih okupljanja - i potencijalne ekonomske posljedice slične onima iz 1918., medicinska stvarnost je sasvim drugačija, piše New York Times.

"Medicinske sestre su se često sretale s prizorima koji podsjećaju na one iz vremena kuge u četrnaestom stoljeću", napisao je povjesničar Alfred W. Crosby u "Zaboravljenoj pandemiji Amerike." "Jedna medicinska sestra pronašla je muža mrtvog u istoj sobi u kojoj je ležala njegova supruga s tek rođenim blizancima. Prošlo je dvadeset četiri sata od smrti i rođenja, a žena nije imala nikakvu hranu osim jabuke koja se slučajno tu našla."

Svijet je 1918. bio sasvim drugačije mjesto, čak i bez utjecaja Prvog svjetskog rata. Liječnici su znali da virusi postoje, ali ih nikada nisu vidjeli - nije bilo elektronskih mikroskopa, a genetski materijal virusa još nije otkriven. Danas, međutim, istraživači ne samo da znaju kako izolirati virus, već mogu pronaći njegov genetski niz, testirati antivirusne lijekove i razviti cjepivo.

Godine 1918. bilo je nemoguće testirati ljude s blagim simptomima, kako bi se mogli sami izolirati. I bilo je gotovo nemoguće pratiti kako se virus prenosi, jer se činilo da se gripom i panikom zaraze čitavi gradovi i zajednice odjednom. Štoviše, bilo je malo zaštitne opreme za zdravstvene radnike, a respiratori kojima se danas pomaže osobama oboljelim od koronavirusa nisu postojali.

Stariji su imali imunitet

Sa stopom smrtnosti od najmanje 2,5 posto, gripa iz 1918. godine bila je daleko smrtonosnija od obične gripe i bila je toliko zarazna da se lako širila, što je značilo da je rastao i broj smrtnih slučajeva.

Istraživači vjeruju da je gripa 1918. poštedjela starije osobe, jer su imali imunitet na nju. Teoretizira se da je desetljećima ranije postojala verzija tog virusa koja nije bila tako smrtonosna i koja se širila kao obična gripa. Stariji ljudi koji su živjeli 1918. godine bili su izloženi toj manje smrtonosnoj gripi i razvili antitijela.

Koronavirus napada isključivo starije

Bez obzira na razlog, gripa je katastrofalno smanjila očekivani životni vijek. Godine 1917. životni vijek u Sjedinjenim Državama bio je 51 godinu, a tako je bilo i 1919. Ali 1918. godine, životni vijek bio je samo 39 godina.

Novi koronavirus ima tendenciju ubiti starije ljude i one s oslabljenim medicinskim stanjem, a čini se da ne ubija djecu. Sve to znači da će imati daleko manji učinak na životni vijek, ako ga uopće bude.

Što se tiče stope smrtnosti od koronavirusa, ona još uvijek nije poznata.

Strah je velik, kao i prije 100 godina

Ono što trenutna situacija ima zajedničko s 1918. godinom je strah koja zabrinjava javnost.

Među prvim mjestima u SAD-u u koje je 1918. stigla gripa bio je Fort Devens, u blizini Bostona. Mnogo mladih vojnika je bilo bolesno, i toliko ih je umiralo da je šef zdravstvene službe SAD-a poslao četiri vodeća liječnika u zemlji da istraže slučaj.

Jedan od njih, William Vaughan, kasnije se sjećao: "Stotine snažnih mladića u uniformi svoje zemlje ulaze u odjele bolnice u grupama od deset ili više. Smještaju se u krevete sve dok svaki nije zauzet, a za mnoge nema mjesta. Njihova lica ubrzo postaju plava; uznemirujući kašalj tjera ih pljuvati krv. Ujutro je mrtvačnica puna leševa."

Trećeg listopada 1918. godine Philadelphia je zatvorila sve škole, crkve, kazališta, bazene i druga mjesta za okupljanje. Pogrebnici su bili zatrpani - neke pogrebne kuće povećale su cijene šest puta, a neke su čak tjerale ožalošćene da sami sahrane svoje mrtve.

U Tucsonu u Arizoni  Zdravstveni odbor zabranio je ljudima izlaziti u javnost bez maski. U Albuquerqueju, gdje su škole i kazališta bili zatvoreni, lokalni list je objavio: "Duh straha širi se svuda."

Slične akcije se poduzimaju i danas. Seattle je zatvorio neke javne škole. Festival "South by Southwest" u Austinu u Teksasu, otkazan je. Apple je zamolio zaposlenike da rade od kuće. Više od 2700 ljudi je u nekoj vrsti karantene u New Yorku. A neke trgovine imaju problema sa zalihama vode u boci. U Europi je situacija još radikalnija: u više zemalja zatvorene su škole i fakulteti, otkazuju se brojni događaji. Na području cijele Italije proglašena je karantena.