BOŽO Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji i vanjskopolitički analitičar, analizirao je za Net.hr govor predsjednice Europske komisije (EK) Ursule von der Leyen o stanju Unije.

Ocijenio je da je riječ o govoru uobičajenom za takve prilike, odnosno o govoru u kojem se govori "pomalo o svemu". Pritom je primijetio da je von der Leyen manje govorila o onome što nije ostvareno, a puno više o onome što tek treba biti realizirano.

"Nije rekla tko bi trebao definirati pravila"

Posebno je izdvojio njezino inzistiranje na međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima. Iako se von der Leyen pohvalila brojnim sporazumima o slobodnoj trgovini koje je EU sklopio, Kovačević se zapitao tko ta pravila zapravo postavlja i primjenjuju li se ona jednako na sve.

"Zauzela se za poredak zasnovan na pravilima EU-a, ali nije rekla tko treba definirati ta pravila. Očito Europa definira svoja pravila, a svi drugi se trebaju ponašati u skladu s tim pravilima", kaže Kovačević.

Kao posebno važan primjer izdvojio je odnos Europske unije prema Kini. "To je osobito vidljivo u odnosu prema Kini. Europa s Kinom nema ugovor o slobodnoj trgovini. Ursula von der Leyen najavila je rebalansiranje odnosa s Kinom, što zapravo znači konfrontaciju i nepoštivanje pravila slobodne trgovine", ustvrdio je. 

"Time je najavila daljnju fragmentaciju svijeta i dodatno smanjivanje mogućnosti da se međunarodni odnosi uređuju prema općeprihvaćenim pravilima. Jer, da bi svijet mogao funkcionirati u skladu s pravilima, svi kojih se ta pravila tiču moraju sudjelovati u njihovu donošenju. A očito je da, kada je riječ o slobodnoj trgovini, za Europsku uniju Kina ne treba biti dio svijeta uređenog prema zajedničkim pravilima", dodao je.

"Zapravo koalicija voljnih određuje politiku prema Rusiji"

Govoreći o porukama Ursule von der Leyen vezanima uz rusku agresiju, Kovačević ih je ocijenio već poznatima, no smatra da je predsjednica Europske komisije neizravno najavila rat protiv Rusije. "Najavila je otklanjanje rupa u dosadašnjem sustavu sankcija, pooštravanje sankcija i, premda to nije izravno rekla, najavila je rat protiv Rusije", uvjeren je Kovačević.

Osvrnuo se i na dio govora u kojem je von der Leyen spominjala zemlje izvan EU-a koje zajedno s Unijom pomažu Ukrajini i suprotstavljaju se Rusiji. Kovačević smatra da je time posredno pokazala tko danas određuje europsku politiku prema Moskvi.

"Zapravo koalicija voljnih Europskoj uniji određuje politiku prema Rusiji, a ne Europska unija samostalno“, kaže Kovačević za Net.hr. Upravo u tome vidi proturječje s jednom od poruka koja se, prema njegovu mišljenju, provlačila kroz cijeli govor - tvrdnjom o autonomnosti Europske unije.

Kada je riječ o odnosu prema Rusiji, Kovačević tvrdi da von der Leyen nije ponudila ništa bitno novo. Odgovornost za rat u Ukrajini pritom povezuje s "imperijalnim ambicijama Putinove vlasti", ali istodobno upozorava da je problem bio i u tome što je Zapad Rusiju isključivao iz razgovora o arhitekturi europske sigurnosti.

Smatra da nastavak takvog pristupa nosi ozbiljan rizik. "Ursula von der Leyen otvorila je perspektivu širenja rata koji se zasad vodi u Ukrajini i u Rusiji", rekao je Kovačević te upozorio na ono što smatra najopasnijim mogućim razvojem događaja - "perspektivu širenja rata na cijelu Europu".

"Ovaj govor nije ponudio alternativu"

Kovačević je rekao da je predsjednica Europske komisije najavila niz mjera kojima bi Europa trebala ojačati vlastitu sigurnost. Među ostalim, najavila je uspostavu mehanizma kompatibilnog s NATO savezom radi osposobljavanja i povećavanja obrambenih kompetencija Europske unije.

Jačanje europske sigurnosti i obrambenih sposobnosti Kovačević smatra nužnim, no problem vidi u tome što von der Leyen, prema njegovu tumačenju, nije ponudila drugu perspektivu odnosa s Rusijom. "Nije nam rekla postoji li za Europu u odnosu prema Rusiji ijedna druga perspektiva osim rata", upozorio je Kovačević.

Vjeruje da to istodobno otvara pitanje koliko EU doista vodi autonomnu vanjsku politiku. Podsjetio je da je Europska unija rezultat "najveće diplomatske pobjede u povijesti", odnosno pobjede u Hladnom ratu. Danas se, međutim, "diplomacija niti ne spominje kao mogući način ostvarivanja vanjskopolitičkih ciljeva".

Na pitanje treba li se EU nakon takvog govora osjećati "nervoznijom", Kovačević je odgovorio: "Da, apsolutno. Ovaj govor nije ponudio alternativu. Ali čak i da je govor ponudio neku mogućnost, djela su ono na temelju čega treba suditi o tome što je Ursula von der Leyen rekla u svom govoru. A tih djela, ako djelima smatramo diplomatske inicijative, naprosto nema."

"Ne postoji nikakva diplomatska komunikacija

Dodao je da se nada kako većina građana Europske unije nije spremna ići u rat, osim u slučaju da EU bude izravno vojno napadnut. "Ne treba isključiti ni tu mogućnost, ali treba poduzeti sve da se to ne dogodi", ukazao je Kovačević. Jednim od oblika prevencije smatra odvraćanje i jačanje vlastitih vojnih sposobnosti, kao i opće podizanje razine sigurnosti.

"Ali ta razina nikad ne dovodi do zadovoljavajućeg rezultata ako je ne prati diplomatska inicijativa. Zašto? Od 1945. do 1991. godine, dok je trajao Hladni rat, nije došlo do izravnog vojnog sukoba između dviju ideološki suprotstavljenih velesila, a pritom je u to vrijeme Sovjetski Savez bio puno, puno moćniji negoli današnja Rusija", podsjeća Kovačević.

Postavlja pitanje kako to da se današnja Rusija, koja je slabija od nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, pritom dok je NATO danas puno veći nego što je bio prije, pokazuje kao veća opasnost za Europu nego što je nekada bio Sovjetski Savez.

Kovačević smatra da je odgovor u tome što danas ne postoje nikakva diplomatska komunikacija ni nastojanja da se dvije strane međusobno razumiju i zajednički traže rješenja. "Ključni problem je arhitektura europske sigurnosti. Ursula von der Leyen jasno je pokazala da ona europsku sigurnost vidi bez Rusije, odnosno protiv Rusije, a to znači samo rat", govori bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji.

"Sankcije su svojevrsna najava rata"

Istodobno tvrdi da EU danas nije spremna na diplomatske razgovore s Rusijom te da Ursula von der Leyen ne smije pokretati diplomatske inicijative jer zna da sve ključne članice Europske unije, kao i neke zemlje izvan EU-a koje su dio Koalicije voljnih, takvu inicijativu ne dopuštaju.

"Njezin manevarski prostor u vanjskoj politici ograničen je voljom ključnih, najvećih članica Europske unije - Francuske i Njemačke. Tu se pridružuju i Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje više nije u Europskoj uniji, ali se putem koalicije voljnih Europskoj uniji i Ursuli von der Leyen određuje što smije, a što ne smije poduzeti u vezi s Rusijom", navodi Kovačević za Net.hr.

Uvjeren je da će Rusija govor Ursule von der Leyen protumačiti kao neprijateljski jer njime nije najavljena nikakva druga inicijativa osim pooštravanja sankcija.

"Sankcije koje nisu zasnovane na Povelji Ujedinjenih naroda, na temelju odluka Vijeća sigurnosti ili pravila Svjetske trgovinske organizacije, a ove sankcije koje Europska unija provodi nisu. Dakle, te sankcije su svojevrsna najava rata i Europska unija naprosto nastavlja u tom smjeru", uvjeren je.

"Nije navela nikakvu mogućnost za diplomatsko rješenje"

Podsjetio je da je, uz Europsku uniju, ključni akter u ovoj priči Rusija, koja je napala Ukrajinu. "Prekršila je međunarodno pravo. Njezina vojska počinila je niz ratnih zločina. Sve to treba imati u vidu. Ali ja mislim da neprestano treba ponavljati pitanje postoji li mogućnost pronalaženja diplomatskog rješenja", poručio je. 

"Ako se ništa ne poduzima na diplomatskom planu, onda diplomatskog rješenja ne može ni biti. A Ursula von der Leyen nije najavila ama baš nikakvu mogućnost da se pokuša pronaći diplomatsko rješenje, što znači da je otvorena samo jedna opcija, a to je rat", zaključio je Kovačević.