Foto: Vladimir Dugandžić / Cropix

SAVJET Hrvatske narodne banke na današnjoj izvanrednoj sjednici oduzeo je odobrenje za rad Credo banci, čiji je predsjednik Uprave Šime Luketin taman izabran u Nadzorni odbor Hajduka. U priopćenju HNB-a navodi se da je odluka donijeta zbog utvrđenih značajnih nezakonitosti u poslovanju i neprovođenja mjera naloženih od središnje banke za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.

Donijeta je i odluka o pokretanju postupka prisilne likvidacije banke, koju provode likvidatori imenovani od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, čime prestaju sve ovlasti dosadašnje Uprave i Nadzornog odbora Credo banke te ovlasti glavne skupštine dioničara.

Što reći? U Hajduku stvarno nemaju sreće. Toliko su birali ljude koji će sjediti u Nadzornom odboru, da bi na koncu izabrali - propalog bankara!

Negativna stopa adekvatnosti kapitala

Ipak, da su se malo raspitali, možda su i mogli saznati da je Luketinova banka u ozbiljnim problemima.

Izravnim nadzorom HNB-a, započetim koncem svibnja ove godine, utvrđeno je stanje bitno lošije od onoga što je Credo banka prikazala u izvješćima. Banka je ostala pod pojačanim nadzorom HNB-a kako bi se poslovanje dovelo u zakonske okvire uz dokapitalizaciju neophodnu za stabilnije buduće poslovanje.

Credo banka je 31. ožujka 2011. iskazala stopu adekvatnosti kapitala od 12,28 posto, neznatno iznad propisanog minimuma, međutim, izravnim nadzorom u banci ispostavilo se da stopa ima negativan predznak, što znači da banka više nema jamstvenog kapitala te da posluje sa neiskazanim gubitkom.

Vlasnici otjerali banku u propast

HNB navodi da je gubitak velikim dijelom posljedica plasmana odobrenih većinskim dioničarima i s njima povezanim osobama preko ograničenja propisanih zakonom, a bez odgovarajuće kreditne sposobnosti i primjerenih instrumenata osiguranja, bez definirane namjene, bez obračuna naknada i troškova platnog prometa, s ugovorenim jednokratnim povratom glavnice i kamata te uz višekratna prolongiranja otplate. Drugim riječima, banku su u propast odveli vlasnici Boris Barač i Mirko Vuković, ujedno i članovi Nadzornog odbora banke.

HNB je ustanovio da se u Credo banci nisu poštovali ni zakonski propisi, ni interni akti same banke, a ni osnovna načela i procedure zdravog bankovnog poslovanja. Krediti grupi Adut - Barač krajem ožujka dostizali su 60 posto jamstvenog kapitala, a grupi Alkom - Vuković čak 84 posto, iako je propisano da izloženost prema osobama u posebnom odnosu sa bankom ne smije prelaziti 10 posto njenog jamstvenog kapitala. Svojim povlaštenim korisnicima, koji su bili i u kreditnom odboru banke, Credo banka je odobrila daleko veće iznose kredita nego što su oni unijeli sredstava u njen dionički kapital, navodi HNB.

Depoziti sigurni

Kako ti većinski dioničari Credo banke, sa 86 posto udjela u dioničkom kapitalu, ne podmiruju uredno niti svoje kreditne obaveze prema banci, tako nisu udovoljili na zahtjevima HNB-a za dokapitalizaciju. Banka nije izvršavala ni druge naložene mjere pa je Savjet HNB-a zaključio da nema realnih izgleda za stabilizaciju i buduće uspješno poslovanje te je donio odluku o oduzimanju odobrenja za rad banci čiji udjel u ukupnoj aktivi bankovnog sustava iznosi 0,44 posto, ili nešto više od 1,4 milijardi kuna. Depoziti fizičkih osoba 465 milijuna kuna su osigurani i njima će vlasnici moći raspolagati, navodi HNB.

Pitanje kaznene odgovornosti

Sve što su naveli u priopćenju o likvidaciji Credo banke upućuje na čitav niz kaznenih djela pa je za očekivati da će čelni ljudi banke uskoro osjetiti britku oštricu hrvatskog pravosuđa, što izbor Šime Luketina u Nadzorni odbor Hajduka čini krajnje upitnim. Pored poslovnog kraha tu je i pitanje kaznene odgovornosti. 

Ukoliko dođe do kaznenog postupka i istrage Državnog odvjetništva moguća je delegacija slučaja s obzirom da je Šimi Luketinu supruga Jadranka Luketin, sutkinja Općinskog suda u Splitu.

Credo kao nekad Alpe Jadran banka

Slučaj Credo banke prilično podsjeća na propast Alpe Jadran banke Pere Perišića, predsjednika splitskih "rotarijanaca" i Luke Jerića, koji se ipak uspio nekako snaći i bankovni krah pretvoriti u uspješni hotelijerski biznis unatoč optužnici za nekih 50-ak milijuna štete, koliko je država morala isplatiti oštećenim klijentima banke.

Predmet Alpe Jadran Banke po sudu se povlači već godinama, suđenje je tek započelo, a djela su počinjena prije više od deset godina.