DVANAESTO Zavjetno hodočašće za Domovinu, osmišljeno kao duhovni hod koji kroz molitvu i svjedočanstva njeguje kulturu sjećanja, posebice na Domovinski rat, počinje danas u Osijeku, a završit će 26. kolovoza u Dubrovniku, objavio je organizator, bratovština Marijanski zavjet za Domovinu.

Bratovština je 2015. pokrenula hodočašće koje prolazi svim većim marijanskim svetištima, od istoka do juga Hrvatske. Njime vjernici svih generacija, uključujući mlade i hrvatske branitelje, tijekom 75 dana hodočaste više od 1700 kilometara, uz još 600 kilometara priključnih ruta, kroz Hrvatsku i dijelom BiH, povezujući biskupije, župe, svetišta i mjesta pijeteta.

Ruta se može prelaziti pješice ili biciklom i ta će ruta postati najdulja biciklistička staza u Hrvatskoj.

Ruta od Osijeka od Dubrovnika

Hodočasnička ruta kreće iz Osijeka preko najistočnijeg svetišta sjeverne Hrvatske, Aljmaša, a završava na Srđu kod Dubrovnika. Cilj je na tom putu spojiti što veći broj važnijih svetišta, preko Zagreba, Rijeke i Dalmacijom do posljednjeg odredišta u Dubrovačkoj biskupiji.

Organizator kao odrednice projekta navodi promicanje sjećanja na Domovinski rat, upoznavanje s povijesnom i kulturnom baštinom i uz to povezan vjerski turizam te Europsku kulturnu rutu, regionalni razvoj, zaštitu okoliša i socijalnu uključenost.

"Hodočasnički put vodi kroz mjesta gdje se nalaze sakralni objekti zaštićenih spomenika kulture od Osijeka i Aljmaša, sve do Dubrovnika, koji zajedno sa spomenicima kulture pod zaštitom UNESCO-a stvaraju najljepšu razglednicu cjelokupne kulturne baštine Hrvatske", navodi organizator.

Ove godine uz relikvije Ivana Merza

Prošle se godine hodočašće održalo uz relikvije blaženog kardinala Alojzija Stepinca, dok će se ove godine održati uz relikvije blaženog Ivana Merza pod geslom "S apostolom hrvatske mladeži".

Ivan Merz rođen je 16. prosinca 1896. u Banjoj Luci. Odrastao je u liberalnoj sredini, studirao je književnost u Beču te potom na Sorboni u Parizu, a studij završava doktorskom disertacijom "Utjecaj liturgije na francuske pisce od Chateaubrianda do naših dana: 1700. - 1923."

Bio je katolički laik, komparatist, pisac, poliglot, profesor i časnik u Austro-Ugarskoj vojsci u Prvom svjetskom ratu. Merz je u svojem radu proučavao religije svijeta te prepoznavao važnost i povijesnu ulogu židovskoga naroda kao kolijevke Božje objave u Starom zavjetu.

Ivan Pavao II. prozvao ga je "istaknutim laikom u svjedočenju Evanđelja" tijekom posjete zagrebačkoj katedrali u rujnu 1994. Isti ga je papa proglasio blaženim 22. lipnja 2003. u Banjoj Luci. On je prvi vjernik laik u povijesti Katoličke Crkve u Hrvata koji je uzdignut na oltar kao blaženik.