Krenuli su s 10 radnika u slovenskom selu. Danas su gigant s 10.000 radnika diljem EU
SLOVENSKA tvrtka Gorenje već je 75 godina simbol industrijskog razvoja na području bivše Jugoslavije. Kultne proizvode te tvornice - hladnjake, miksere i pećnice - posjeduje gotovo svako kućanstvo u regiji, a još se uvijek proizvode pod istim brendom. Gorenje je jedina ex-Yu tvornica elektronike iz socijalizma koja je preživjela - zagrebački RIZ, niška Elektronska industrija, banjalučki "Rudi Čajavec" i cetinski "Obodin" odavno su propali u tranziciji.
Div jugoslavenske industrije od 2018. godine je u kineskom vlasništvu. Još uvijek proizvodi u Velenju i brojnim drugim lokacijama širom svijeta. Osmi je najveći proizvođač kućne elektronike u Europi, čime ostvaruje 83 posto svojih prihoda.
Prihodi usporedivi s HEP-om. znatno veći od hrvatskog Končara
Poslovni izvještaji pokazuju da je kompanija Gorenje/Hisense u 2024. imala prihod usporediv s Hrvatskom elektroprivredom (3,65 milijardi eura) te znatno veći od zagrebačkog Končara (1,06 milijardi).
"Hisense Europe jedini je proizvođač bijele tehnike u Europi koji je prošle godine uspio najviše povećati svoj tržišni udio unatoč stagnaciji tržišta. Prema početnim procjenama, ukupni prošlogodišnji prihod iznosit će oko 4,8 milijardi eura, što znači rast od 6 posto u odnosu na 2024. godinu, kada je prihod od prodaje iznosio 4,5 milijardi eura", kaže za Index potpredsjednik uprave Hisense Europe dr. Boštjan Pečnik.
Sve je počelo u istoimenom selu
Priča o Gorenju započinje u istoimenom selu - Gorenju pored Velenja - u kojem se nalazila se privatna Špehova kovačnica s desetak radnika gdje su se obavljali kovački, potkovački, bravarski i mehanički radovi te proizvodili poljoprivredni strojevi. Nakon nacionalizacije 1950. godine, radionica je preimenovana u Gorenje Regional Metal Company, koje je također proizvodilo zelenu glinu i tuf.
U ožujku 1953. godine tvrtku je preuzeo Ivan Atelšek, koji je promijenio organizaciju poslovanja i proširio proizvodni program. Započeli su izrađivati mlinove za voće i vršilice za koje su dobili svoj prvi patent.
Preseljenjem u vojarnu ustupljenu od celjske bolnice započeli su raditi peći i štednjake na kruta goriva "Tobi". Ključna godina je 1960. kada sele u rudarski grad Velenje i postanju Gorenje - tvornica kućanskih aparata. U Velenju započinju proizvodnju plinskih i električnih štednjaka.
Tri godine kasnije, izgrađena je nova proizvodna hala dobrovoljnim radom koja je omogućavala rad na traci. Širenje na europska tržišta započelo je 1964. kada su počeli prodavati preko kataloške prodaje tvrtke Quelle.
Tih godina Gorenje zapošljava oko 700 radnika, te bilježi prvih sto tisuća proizvoda godišnje. Danas ih ima dva i pol milijuna.
Prihvaćanje strane tehnologije
Gorenje je prihvaćalo stranu tehnologiju - po talijanskoj licenci proizvodili su strojeve za pranje rublja od 1965. godine, da bi kasnije radili vlastite perilice u količini od dvadeset tisuća godišnje. Nakon perilica, započela je proizvodnja hladnjaka, 1969. godine, te malih kućanskih aparata u suradnji s njemačkim Krupsom.
Godine 1971. proizveden je prvi televizijski prijemnik marke Körting. Gorenje televizori prvo su se proizvodili crno-bijelo u Elektroniki, a zatim i u boji.
Sedamdesetih godina međunarodna orijentacija tvrtke dovela je do širenja mreže vlastitih tvrtki u inozemstvu, nakon čega je uslijedio nagli rast prodaje. Godine 1972. osnovano je prvo predstavništvo u inozemstvu, u Münchenu.
S transportnih traka ravno do kupaca - bez skladišta
Te godine izgrađen je i novi pogon za proizvodnju zamrzivača. Godišnja proizvodnja Gorenja dosegla je milijun različitih kućanskih aparata. U to vrijeme Gorenje nije imalo skladište za gotove proizvode - uređaji su s transportnih traka išli ravno u vagone i do kupaca.
U 1970-ima, šesnaest tvrtki iz cijele Jugoslavije pridružilo se grupi Gorenje zaokruživši ponudu kućanskih proizvoda koji su bili plod vlastitih istraživačkih aktivnosti. Između 1973. i 1978. broj zaposlenika porastao je s jedanaest na više od dvadeset tisuća.
"To je bilo i vrijeme kada je tvrtka počela vraćati dug svojim zaposlenicima: umjesto rada na gradilištima i u proizvodnim halama, mogli su svoje slobodno vrijeme provoditi na kulturnim događajima i sportskim aktivnostima koje je organiziralo Gorenje. Predan odnos prema radu, briga za obrazovanje, solidarnost i briga za društvene standarde stvorili su posebnu kulturu tvrtke, čiji je odanost Gorenju do mirovine također bila bitan dio," kažu za Index u Velenju.
Vrhunac rasta - kupovina njemačke tvrtke
Socijalistički div Gorenje dosegao je vrhunac svog poslovnog rasta kupnjom zapadne, njemačke tvrtke za potrošačku elektroniku Körting 1979. godine. Zbog te kupnje Gorenje je osjetilo poslovnu krizu, ali su preživjeli kompliciranu sanaciju poduzeća.
Godine 1989. pretvorili su se u Koncern Gorenje d.o.o. što je bio početak izgradnje međunarodne kompanije. U 1993. godini Gorenje je postalo dioničko društvo. Zbog gubitka jugoslavenskog tržišta, orijentirali su se na europska tržišta uz prisustvo u svim zemljama regije.
Kako je izgledala povijest Gorenje može se vidjeti i na YouTubeu.
U ovom stoljeću Gorenje je nastavilo širenje na međunarodna tržišta te je zbog atraktivnosti proizvoda angažirala i čuvene dizajnere poput Ora-Itu te ikone dizajna Karima Rashida i Philippea Starcka.
Godine 2004. otvoren je novi logistički centar u Velenju, dijelovi Gorenje I.P.C i Gorenje INDOP preselili su se u nove prostorije u Šoštanju, a u Valjevu u Srbiji izgrađena je nova tvornica za škrinje za zamrzavanje i samostojeće hladnjake. Kupili su češku tvornicu štednjaka Mora Moravia i nizozemskog dobavljača kućanskih aparata ATAG, a 2010. i švedski Asko, te preselili proizvodnju iz Švedske u Sloveniju.
Ipak, Gorenje se teško natjecalo s globalnim divovima. Stoga su 2018. godine počeli tražiti strateškog partnera koji bi tvrtki omogućio daljnji rast i razvoj. Od pet ponuđača odabrali su kinesku korporaciju Hisense, koja je preuzela i konsolidirala Gorenje grupu.
"Dvije tvrtke savršeno su se nadopunjavale i iskorištavale sinergije u područjima nabave, distribucije, prodaje i proizvodnje. Gorenje je imalo ono što je Hisenseu nedostajalo u smislu kompletne ponude kućanskih proizvoda - razvoj i proizvodnju aparata za kuhanje i perilica posuđa te dobru pokrivenost europskog tržišta, dok je Hisense Gorenju donio globalne resurse, otvorio nova tržišta na Istoku i osigurao financijsku stabilnost," objašnjavaju u Gorenju za Index.
Danas zapošljavaju gotovo 10.000 ljudi diljem Europe
Danas tvrtka zapošljava nešto manje od 10.000 ljudi diljem Europe i nudi kućanske proizvode pod tri globalna i nekoliko lokalnih brendova: aparate za kuhanje, perilice posuđa, perilice i sušilice rublja, hladnjake i zamrzivače, male kućanske aparate, klima uređaje te televizore i komercijalne vitrine.
"Gorenje je postalo jedan od najetabliranijih slovenskih brendova i lider u jadranskoj regiji, gdje mu je tržišni udio sada oko 30 posto, a prepoznatljivost 100 posto," ističu u toj kompaniji.
Legendarna slovenska tvrtka uspješno je preživjela socijalizam, tranziciju i ulazak u krug međunarodnih korporacija. Od kovačnice u selu Gorenje do globalnog brenda.
