STRUKOVNA udruga kriminalista uputila je pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem traži jačanje kaznenopravne zaštite policijskih službenika pri primjeni policijskih ovlasti.

U udruzi smatraju da policijski službenici danas nemaju dovoljno pravnih instrumenata ni sustavne podrške kako bi zaštitili svoj osobni i profesionalni integritet kada zakonito primjenjuju policijske ovlasti. "Hitno je potrebno vratiti dignitet, ugled i društveni položaj hrvatskih policijskih službenika", navode u pismu Plenkoviću.

Podsjećaju da je hrvatska policija bila prva organizirana oružana snaga koja je u najtežim trenucima stvaranja neovisne države stala u obranu Hrvatske, podnijela velike žrtve i postavila temelje obrambenog sustava.

Kao primjer problema navode nedavno medijski eksponirani sudski postupak pokrenut zbog prijetnji koje je Anna Dujić uputila policajki. Ističu da ne ulaze u meritum tog postupka, ali smatraju da okolnosti slučaja pokazuju duboke sustavne nedostatke zbog kojih se u javnosti stvara negativna percepcija rada policije, dok među samim policajcima raste osjećaj napuštenosti i nesigurnosti.

Atmosfera straha

Poseban problem vide u atmosferi straha među policajcima pri primjeni ovlasti, osobito kada postupaju prema političarima, medijski eksponiranim osobama ili ljudima iz kriminalnog miljea. Navode da takve osobe, nakon što Državno odvjetništvo odbaci kaznenu prijavu, nerijetko preuzimaju kazneni progon u svojstvu supsidijarnog tužitelja.

"Umjesto da djeluju beskompromisno, nepristrano i zakonito, sve se češće boje postupati jer svaka radnja može biti pogrešno protumačena, zlouporabljena ili čak rezultirati sankcijom", upozoravaju.

Napominju da osobe prema kojima su policajci zakonito postupali, uključujući višestruke povratnike i pripadnike kriminalnog miljea, nakon što DORH odbaci prijavu mogu pokretati kaznene postupke iz osvete, radi diskreditacije policajaca ili njihova financijskog iscrpljivanja.

Takvi postupci, navode, mogu fizički i psihički iscrpiti policijske službenike, iako u pravilu završavaju oslobađajućim presudama.

"Policajce se u disciplinskim postupcima unaprijed proglašava krivima"

Udruga upozorava i na disciplinske postupke u kojima se policajce, kako tvrdi, unaprijed proglašava krivima, prije objektivnog i nepristranog utvrđivanja svih činjenica i okolnosti. Pritom su, navode, često izloženi medijskom "linču" i prepušteni sami sebi.

Kritiziraju i način upravljanja policijom. Tvrde da se dio rukovodećih policijskih službenika imenuje bez odgovarajućih kompetencija i integriteta, a da pojedini rukovoditelji, kako bi zaštitili vlastite položaje, na medijske objave reagiraju trenutnom suspenzijom policajca i pokretanjem disciplinskih postupaka prije nego što se objektivno utvrdi činjenično stanje.

Razgraničenje uloga policije i DORH-a

Udruga od Vlade traži i jasnije razgraničenje uloga policije i DORH-a. Smatraju da policija mora biti stvarni i autonomni nositelj predkaznenog postupka u fazi kada postoje osnove sumnje, odnosno da treba samostalno provoditi izvide, prikupljati dokaze, osiguravati tragove i postupati na terenu.

DORH bi, prema njihovu prijedlogu, trebao preuzeti vodstvo tek kada se operativnim i dokaznim radnjama utvrdi viši stupanj vjerojatnosti, odnosno osnovana sumnja, te tada voditi daljnji kazneni postupak pred sudom.

Udruga pritom upozorava na praksu "prebacivanja odgovornosti" i pasivizacije policije kroz konzultacije s DORH-om već u najranijim fazama izvida.

Pozivaju se na članak 207. Zakona o kaznenom postupku i Protokol o zajedničkom radu, prema kojima državni odvjetnik nije operativno nadređen policiji niti joj može nalagati da odustane od kaznenog progona u korist prekršajnog postupka. Narušavanje te podjele, tvrde, može dovesti do pogrešne kvalifikacije djela te štetiti i policajcima i žrtvama.

"Država bi trebala preuzeti pravnu i financijsku odgovornost"

Kao konkretno rješenje predlažu izmjene Zakona o policiji kojima bi se propisalo da, kada policajac policijsku ovlast primijeni u skladu sa zakonom, a DORH ne pokrene kazneni postupak, odbaci prijavu ili obustavi progon, oštećenik kao privatni ili supsidijarni tužitelj ne može preuzeti kazneni progon.

Svoj imovinskopravni zahtjev tada bi mogao ostvarivati isključivo u parničnom postupku protiv Republike Hrvatske. Traže i izmjenu Kaznenog zakona kojom bi se ponovno jasno propisalo da radnja poduzeta na temelju zakonske ovlasti i u skladu sa zakonom ne predstavlja kazneno djelo.

Obrazlažu to činjenicom da policijski službenik ovlasti primjenjuje u ime i za račun države, prema zakonima, pravilnicima, naputcima i uputama. Ako se u sudskom postupku utvrdi da postupanje nije bilo dobro normirano, smatraju da bi pravnu i financijsku odgovornost trebala preuzeti država u parničnom postupku, umjesto da službenik bude izložen osobnom i zlonamjernom sudskom progonu.

Spremni sudjelovati u izradi nacrta zakonskih izmjena

Od Vlade traže četiri ključna koraka: afirmaciju policije kao autonomnog nositelja predkaznenog postupka pri postojanju osnova sumnje, pokretanje izmjena Zakona o policiji i Kaznenog zakona, potpunu pravnu i profesionalnu zaštitu policijskih službenika pri zakonitoj primjeni ovlasti te depolitizaciju i profesionalizaciju izbora rukovodećeg kadra.

Udruga pritom predlaže da se odgovornost policajca isključi u svim slučajevima osim kada se utvrdi da je postupao s namjerom ili iz krajnje nepažnje. Kod izbora rukovodećih policijskih službenika traži transparentne interne oglase i natječaje, pri čemu bi jedini kriteriji trebale biti stručne, profesionalne i upravljačke kompetencije.

Strukovna udruga kriminalista na kraju poručuje Vladi da je svojim znanstvenim i stručnim kapacitetima u potpunosti na raspolaganju za rad u radnim skupinama i izradu nacrta zakonskih izmjena.