LATVIJSKA ministrica vanjskih poslova upozorila je da će ruski predsjednik Vladimir Putin pokušati u mirovnim pregovorima postići ono što nije uspio ostvariti u svojem ratu protiv Ukrajine - oslabiti Sjedinjene Američke Države i obnoviti kontrolu nad svojim manjim susjedom, piše Associated Press.

Baiba Braže govorila je jučer za Associated Press, tijekom tjedna intenzivne diplomacije između Europe i SAD-a, nakon što je predsjednik Donald Trump preokrenuo američku politiku odlukom da započne izravne razgovore s Rusijom, isključujući Ukrajinu i njezine europske saveznike iz početnih pregovora.

Braže ističe da je Rusija, sa 140 milijuna stanovnika, uspjela osvojiti manje od 20% Ukrajine, koja ima 40 milijuna stanovnika, od kada je 2014. godine zauzela Krim i započela punu invaziju 24. veljače 2022. Putin nije uspio oslabiti SAD i NATO ni svrgnuti demokratsku vlast u Kijevu.

"Kad je riječ o traženju mira, mislim da je teškoća kod Rusa jer su Rusi ti koji žele oslabiti moć SAD-a i žele oslabiti SAD u svijetu općenito", rekla je Braže.

"Nije postigao što je želio tijekom rata"

Ono što svijet sada vidi, kaže, jest da Putin, kad se miješa u druge zemlje, želi kontrolirati i teritorij i političke odluke njihovih vlada. U Siriji je, naprimjer, podržao autoritarni režim Bašara al-Asada i dobio vojne baze na Sredozemlju.

No, Putin nije postigao ono što je želio tijekom trogodišnjeg rata u Ukrajini i "pokušat će to postići preko mirovnih pregovora", rekla je Braže. "Zato je važno jasno zapamtiti ovu perspektivu u bilo kojem dogovoru koji postignemo ili o njemu pregovaramo."

Po pisanju AP-a, rekla je da, iako su u prošlotjednim pregovorima u Saudijskoj Arabiji sudjelovali samo američki i ruski dužnosnici, "Europa je uključena" u mirovne pregovore zbog stalne komunikacije s Ukrajincima i Amerikancima. Bila je u Washingtonu tri puta od sredine prosinca i rekla da će kasnije u utorak otići u Washington na razgovore sa zakonodavcima i dužnosnicima administracije.

Zadatak Europe

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sastao se s Trumpom u Bijeloj kući u ponedjeljak, a britanski premijer Keir Starmer treba se sastati s njim u četvrtak. Braže je naglasila da je sadašnji zadatak Europe ojačati transatlantski savez i izgraditi vlastite vojske i obrambene industrije.

Prošlog tjedna Latvija je najavila da će povećati izdatke za obranu na 4% BDP-a sljedeće godine i nastaviti se kretati prema 5%. Članice NATO-a složile su se da će na obranu trošiti najmanje 2% BDP-a. "Mi ulažemo u svoje vlastite sposobnosti", rekla je. "Voljeli bismo da svi Europljani to rade. To je jedno od pitanja o kojima razgovaramo."

Kao članice NATO-a, rekla je Braže, Latvija i susjedne baltičke države Estonija i Litva moraju se pobrinuti da budu spremne za bilo kakvu buduću agresiju Rusije. Rekla je da se njihov fokus usmjerava na odvraćanje - ranu prijavu, brzi odgovor, vojnu sposobnost i političku volju.

Tri baltičke države okupirala je nacistička Njemačka tijekom Drugog svjetskog rata, a nakon rata pale su pod sovjetsku kontrolu. Kao i Ukrajina, postale su neovisne zemlje nakon sloma Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Trajna sigurnost

Braže je u ponedjeljak na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a naglasila da "samo pobjeda Ukrajine može osigurati trajnu sigurnost i okončati rusku imperijalističku agresiju", prenosi AP.

"Snažno vjerujemo da žurba u postizanju primirja neće dovesti do održivog mira, naprotiv, samo će osnažiti Rusiju, potičući daljnju ekspanziju i stavljajući globalnu sigurnost u ozbiljnu opasnost", rekla je.

Macron je rekao da je razgovarao s 30 europskih i saveznika lidera, od kojih neki kažu da su voljni biti dio sigurnosnih jamstava za Ukrajinu u mirovnom sporazumu. Braže je rekla da, iako su vođeni preliminarni razgovori, još uvijek ne postoji mirovni proces.

Kad bude postojao, rekla je, "bit ćemo vođeni potrebama Ukrajine".

"Za bilo koju sigurnosnu silu potrebni su nam vojni savjeti", rekla je glavna diplomatkinja Latvije. "Potrebni su nam vojni savjeti. Koje vrste snaga postoje? Gdje? Jesu li trupe povučene s ruske strane iz kontaktne linije? Koliko daleko? Koja je lokacija bilo koje sigurnosne snage?"

Braže je rekla da je najvažnije da mir bude dugotrajan, a ne samo primirje iz kojeg rat može ponovo početi. "Nitko to ne želi", rekla je.