U HRVATSKU je lani uvezeno 250 tona bakalara, vrijednog 232.000 dolara, ali na domaćem tržištu, najčešće uoči Božića i Uskrsa, završi sezonska roba, koja ne odgovara ni cijenom niti kvalitetom pravom bakalaru.

Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kazao je Vjesniku da je bakalar jedan, a sve drugo je prijevara. Naime, sve ostalo što nam se nudi pod bakalarom zapravo su njegovi srodnici, odnosno tzv. bakalarke i druge sušene ribe.

Najčešće se radi o uvozu iz Norveške. Ukusne su, ali bi njihova cijena trebala biti upola niža od one sadašnje. Norveška izvozi sušeni bakalar u 30 zemalja, a Hrvatska je na petome mjestu po uvozu bakalara u svijetu.

 Osim toga, na domaćem tržištu sve je više smrznute ribe iz uvoza, koja ima stalnu, ali i nižu cijenu od domaće ribe. Riječ je o škampima iz Škotske, škarpini iz Senegala, oslićima iz Argentine, grgeču iz Tanzanije te oradi i skuši iz Španjolske.

V.B.

Foto: Vjesnik