Foto: Index

"VEĆ nekoliko dana premijerka i njezini ministri javnost uvjeravaju da su nove stope poreza na dohodak, koje su - uz ukidanje male i velike hadezarine - udarni dio Programa gospodarskog oporavka Jadranke Kosor, veliki Vladin ustupak radnicima. Novim se poreznim stopama, tvrdi ministar financija Ivan Šuker, država odriče milijardu i pol kuna. Za toliko će biti, valjda, bogatiji građani, a siromašnija – država", smatra Dragutin Lesar.

No, i jedna i druga tvrdnja je – laž. Niti će svi građani biti bogatiji, niti se toga novca odriče država. Skrivajući istinu, Vlada i premijerka Jadranka Kosor još jednom pokušavaju obmanuti javnost. Naime,  prihod od poreza na dohodak ne ide državi, već taj novac prihoduju općine, gradovi i županije. Polovicu proračuna svih općina, gradova i županija čine prihodi od poreza na dohodak, smatra Lesar.

Dakle, državni se proračun nije odrekao svojeg već tuđeg novca, novca koji pripada lokalnoj samoupravi. Time ionako odveć centralizirana država dodatno slabi lokalnu samoupravu, čije je funkcioniranje oduzimanjem za nju značajnog dijela novca ozbiljno dovedeno u pitanje.

"Kosor je jednim potezom pera županijama, gradovima i općinama oduzela novac"

"Općine, gradovi i županije su, donoseći proračune, računali na novac koji im je – bez pitanja, bez konzultacija i bez obavijesti – Jadranka Kosor jednim potezom pera oduzela. Kako će lokalna samouprava pokrpati proračunske rupe? Povećanjem cijena komunalnih naknada; poskupljenjem odvoza smeća, vode, kanalizacije, javnoga prijevoza ili prireza? Ili povećanjem cijene dječjih vrtića i jaslica", pita se Lesar. Lesarova stranka, Hrvatski laburisti –  Stranka rada, najoštrije se protivi toj manipulaciji Vlade.

Lesar smatra da država ništa ne poklanja. Ona u pravilu uzima. I nakon što uzme, to što je uzela preraspodjeljuje. Ovim je novim mjerama dokazala svoju sklonost uzimanju novca siromašnima te sklonost darivanju bogatih. Novim stopama poreza na dohodak najbolje su prošli oni koji zarađuju iznad 30 tisuća kuna. Njima će plaća biti veća dvije tisuće kuna. A radnici s primanjima do 3.600, pa i oni s desetak tisuća kuna, smanjenje poreza na dohodak neće osjetiti.

"Tko će, i na koji način, natjerati poslodavce u privatnom sektoru da razliku daju radnicima? Nitko. Vlada o tome nije uopće razmišljala. Zato će većina poslodavaca u privatnome sektoru smanjiti bruto plaću te, ponovno, veliki novac staviti u vlastiti džep. Uz poslodavce – kojima je J. Kosor jedino sklona – vrhnje želi pobrati i Vlada lošim glumljenjem socijalne osjetljivosti i vlastitog odricanja. Zato vjerojatno nitko iz Vlade ne želi komentirati istinu da je prosjećna neto plaća od studenoga prošle godine s 5.385 kuna u veljači ove godine pala na 5.157 kuna ili za ogromnih 228 kuna", stoji u priopćenju Dragutina Lesara.