LIDERI Europske unije ponovili su u srijedu zemljama zapadnog Balkana da im je mjesto u Uniji i da razumiju frustraciju sporim procesom proširenja, ali je ponovno izostao vremenski okvir njihova ulaska u blok.

Lideri EU i zemalja jugoistočne Europe razgovarali su o snažnijem angažmanu Unije za gospodarski oporavak i održiv razvoj regije, jačanju političkog dijaloga, regionalnoj i sigurnosnoj suradnji, ali je u prvom planu bila "europska perspektiva" tih zemalja. 

"EU potvrđuje nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi zapadnog Balkana", navodi se u usvojenoj deklaraciji.

U njoj se spominje i "predanost procesu proširenja", ali izostaje vremenski okvir primanja tih zemalja u EU. 

Charles Michel: Prisutnost EU mora biti opipljivija i vidljivija na Balkanu

Slovenija, predsjedateljica Vijećem EU, htjela je da se u deklaraciju uvrsti 2030. godina kao rok za primanje zemalja zapadnog Balkana u EU, no ta inicijativa nije se činila realnom opcijom jer zemlje jugoistočne Europe ne napreduju istim tempom. 

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da "prisutnost EU mora biti opipljivija i vidljivija na Balkanu" i da se u EU vodi rasprava o njezinu kapacitetu za primanje novih članica. 

EU je najavila oko 30 milijardi eura pomoći za zapadni Balkan, dio je za gospodarski oporavak, a dio za ulaganja.

Von der Leyen: EU i zapadni Balkan dijele istu povijest, interese i vrijednosti

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen ponovila je da EU i zapadni Balkan dijele "istu povijest, interese, vrijednosti", a nada se i sudbinu.

"EU nije kompletna bez zapadnog Balkana. (...) Bez sumnje, naš cilj je proširenje", rekla je Von der Leyen.

Upozorila je da razumije "frustriranost" zemalja zbog sporosti napretka prema članstvu u EU te da izostanak odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom "narušava kredibilitet EU". 

Dio članica EU, uključujući Hrvatsku, Sloveniju i Austriju, upozorava da bi zbog nedovoljne brige EU jugoistok Europe mogao pasti pod utjecaj Rusije i Kine, dok je druga strana predvođena Francuskom načelno za proširenje Unije, ali bez ambicije da se taj proces ubrza.

Što će biti s Makedonijom i Albanijom?

Sjeverna Makedonija i Albanija još uvijek ne znaju točan datum početka pristupnih pregovora.

Sjeverna Makedonija okončala je dugogodišnji spor s Grčkom i pristala promijeniti ime kako bi se približila članstvu u Uniji, a sad je blokira Bugarska. Sofija traži da Skoplje prizna da su makedonski identitet i jezik bugarskog porijekla.

Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, a uz provedbu reformi za približavanje te zemlje Uniji bit će ključni odnosi Beograda s Prištinom. 

Kosovski premijer Albin Kurti ponovio je u srijedu da je međusobno priznanje Kosova i Srbije "dugoročno, pravedno i održivo rješenje".

Kosovo, potencijalnu državu kandidatkinju, još nisu priznale ni sve članice EU - Cipar, Grčka, Slovačka, Rumunjska i Španjolska.

Crna Gora s Unijom pregovara već devet godina i najviše se približila vratima EU, dok Bosna i Hercegovina tek treba ispuniti uvjete da si osigura status države kandidatkinje.