OKUPLJENA i ujedinjena oko jednog jedinog cilja, rušenja režima Aleksandra Vučića, Studentska lista pobijedila je na nedjeljnim parlamentarnim izborima u Srbiji. Međutim, uskoro će se ova prilično raznolika politička organizacija morati baviti pitanjima koja bi mogla otkriti duboke ideološke razlike unutar nje.

Kao prvo, treba pojasniti da studenti koji su u studenom 2024. godine, nakon urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu, u kojem je smrtno stradalo 16 osoba, organizirali prosvjede i blokade fakulteta u Srbiji, nisu isto što i Studentska lista.

Prema dogovorenim pravilima, na Studentskoj listi uopće nema studenata, nego je čine stručnjaci i intelektualci raznih profila i svjetonazora te druge javne osobe. Studenti jednostavno nisu željeli stvarati nove političke vođe među sobom, dijelom zato što smatraju da sami nemaju dovoljno znanja i iskustva za visoke javne dužnosti, a dijelom i da otupe neminovni Vučićev napad na svoje lidere.

"Naša lista se ne naziva studentskom zato što je čine studenti, već zato što su studenti jedini koji su sudjelovali u njezinom formiranju, s punom slobodom u odlučivanju", rekao je Dobrosav Milutinović, student Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu.

"Uvjeren sam da su se studenti pobrinuli da se na popisu nađu časni i obrazovani pojedinci koji su dokazano pružali otpor režimu. U ovom ključnom trenutku, presudnom za spas države i samog društva, ostavit ćemo po strani naše ideološke i političke razlike", rekao je prije 10 mjeseci za dnevni list Danas Jovo Bakić, sociolog ljevičarskih stavova i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, inače 76. na Studentskoj listi.

"Prema Ustavu i zakonu, narodni poslanik je vlasnik svog mandata"

Svih 250 imena za Studentsku listu odabrali su studenti kroz svoje plenume kako bi svoje zahtjeve i borbu s ulica prenijeli u parlament i državne institucije. U tome su u nedjelju uspjeli postići važan iskorak i, sa 140 izabranih narodnih poslanika (nasuprot 104 Vučićeve Ujedinjene Srbije), kako se u Srbiji nazivaju parlamentarni zastupnici, osigurati većinu u Skupštini.

Sve do izlaska građana na birališta studentski plenumi mogli su kandidatima uskratiti podršku, ali sada su oni samostalni nositelji zastupničkih mandata, bez ikakve pravne odgovornosti i obveze prema studentima i Studentskoj listi, osim političke i moralne.

"Prema Ustavu i zakonu, narodni poslanik je vlasnik svog mandata. Obavezali smo se da ćemo poštovati program Studentske liste", izjavio je prije nekoliko dana za NIN odvjetnik i glazbenik Feđa Dimović (48. na listi), kojeg javnost percipira kao konzervativca i nacionalista.

Bakić: U Srebrenici se dogodio genocid, Srbija može i bez Kosova

Možda su Bakić i Dimović, kao istaknuti pojedinci sa Studentske liste, najbolji primjeri njezine heterogenosti. Bakić je još prije 20 godina javno govorio da se u Srebrenici dogodio genocid, što je potvrdio i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu, ali Srbija službeno nije prihvatila takvu formulaciju.

"Srbija ima obavezu nazvati stvari svojim imenom. U Srebrenici se dogodio genocid, pokolj nad Bošnjacima koji se provodio u ime Srba", rekao je Bakić, koji je još 2019. sudjelovao u stvaranju lijeve političke organizacije i izričito zagovarao demokratski socijalizam, jačanje radničkih prava i socijalnu jednakost. Govorio je da Srbija može i bez Kosova, nad kojim već odavno nema nikakvu kontrolu.

S druge strane, Dimović je prije nekoliko godina u razgovoru za Novu srpsku političku misao rekao da Kosovo "nikad i ni pod koju cijenu" ne smije postati članom Ujedinjenih naroda. Ustvrdio je da bi i priznanje neovisnosti Kosova i eventualna teritorijalna podjela značili "veliku sramotu za srpski narod". Nekadašnje kosovske političke čelnike Hashima Thaçija i Ramusha Haradinaja nazvao je teroristima.

Dimović u takvim stavovima nije usamljen na Studentskoj listi. Radomir Saičić, sveučilišni profesor i akademik SANU-a te mogući studentski kandidat za predsjednika Srbije, u predizbornom je istupu rekao sljedeće: "Kosovo i Metohija su, prema Ustavu, neotuđivi dio našeg teritorija. To je činjenica i tako će i ostati. Za mene je to privremeno okupirani teritorij".

"Srbiju i BiH dijeli fiktivna granica"

U istom istupu Saičić je rekao da je "budućnost Republike Srpske dio budućnosti srpskog naroda" te da Srbiju od Republike Srpske "dijeli fiktivna i geometrijska granica". Bitno drugačiju retoriku o ovom pitanju ima, primjerice, Aleksandar Baucal, profesor beogradskog Filozofskog fakulteta i voditelj tamošnje Katedre za psihologiju, koji je postao narodni poslanik kao 87. na Studentskoj listi.

"Mi smo kao država priznali Bosnu i Hercegovinu i to nas obavezuje da je poštujemo kao svog susjeda i kao zemlju koja ima svoja prava i interese. Mislimo da suradnja s Banjom Lukom može biti od obostrane koristi za građane Republike Srpske i Srbije, a da pritom ni na koji način ne ugrožava ostale građane Bosne i Hercegovine", rekao je Baucal za Dnevni avaz.

Reper Dimović: "Thompson je iskompleksirani pajac"

Hrvatskoj javnosti, dakako, kudikamo su zanimljiviji stavovi istaknutih pojedinaca sa Studentske liste o hrvatsko-srpskim sukobima tijekom 20. stoljeća. U tome je ponovno najradikalniji odvjetnik i reper Dimović, koji je 2008. u autorskom tekstu za Politiku napisao da je u Jasenovcu "svirepo ubijeno oko 700.000 Srba, Židova i Roma" te da "Hrvatskoj nikad nije suđeno za genocid, jer je amnestirana doprinosom hrvatskih partizana u NOB-u".

"Ako zaboravimo Jasenovac, nećemo se sjećati ni Srebrenice, Ovčare niti Bratunca", napisao je Dimović. Usput je Marka Perkovića Thompsona nazvao "iskompleksiranim pajacem" i "nažalost, najpopularnijim hrvatskim pjevačem". U uvodnom tekstu spota Dimovićeva benda Beogradski sindikat, k tome, tvrdi se da je u Jasenovcu ubijeno više od 700.000 pravoslavnih Srba.

Dosad se Studentska lista nije morala baviti ovakvim pitanjima, iako se, zasad prilično proturječno, izjasnila i za približavanje Europskoj uniji i protiv sankcija Putinovoj Rusiji. Nije joj trebalo ideološko jedinstvo da bi pobijedila na izborima.

No uskoro će se suočiti s realnošću i političkom svakodnevicom u kojoj će njezini zastupnici donositi odluke o pitanjima oko kojih ne postoji zajednički stav. Tko će u takvim situacijama odlučivati: studentski plenumi, klub zastupnika Studentske liste ili buduća vlada?

"Mi ćemo prvi put imati nešto što se zove zaista demokracija"

"Mi ćemo prvi put imati nešto što se zove zaista demokracija. Ljudi koji uđu u parlament će se dogovarati, bit će prijedloga i glasanja o njima. I onako kako većina odluči, tako ćemo postupiti", objasnio je za Insajder beogradski glumac Tihomir Stanić, osmi na Studentskoj listi. Pitanje je, međutim, hoće li taj svojevrsni delegatski sustav biti funkcionalan u praksi.

Studentska lista uspjela je ono što tradicionalnoj srpskoj opoziciji godinama nije polazilo za rukom: okupiti većinu protivnika Aleksandra Vučića oko jedne izborne opcije. Brojne oporbene stranke, od lijevih do desnih, odustale su od vlastitih lista i podržale studente, dok su one koje su ipak izašle na izbore ostale bez ijednog zastupnika.

Tako je nastao parlament u kojem će sva zastupnička mjesta pripasti Studentskoj listi (140) i Vučićevoj koaliciji (104), uz šest zastupnika nacionalnih manjina. No široka potpora studentima ne znači i ideološko jedinstvo ljudi koje su izabrali u parlament. Upravo bi te razlike mogle postati važne kada počne donošenje konkretnih političkih odluka.