Sadržaj nastao u suradnji s: Poliklinika Medikol

SVE VIŠE mlađih ljudi ima problema s bubrežnim kamencima, a liječnici upozoravaju da se iza tog problema često kriju puno ozbiljniji poremećaji od same "boli koja će proći". Premalo vode, previše soli, gazirana i energetska pića te sjedilački način života samo su dio razloga zbog kojih nefrolozi posljednjih godina sve češće upozoravaju na važnost prevencije i pravovremene dijagnostike bubrežnih bolesti.

Prema procjenama, problem s bubrežnim kamencima ima oko 10 posto populacije, češće muškarci nego žene, a mnogi za njih saznaju sasvim slučajno tijekom ultrazvučnog pregleda.

"Vrlo često mi dolaze ljudi koji znaju da imaju bubrežne kamence, koji su već imali određeni zahvat od strane urologa. Jer urolozi i nefrolozi su tim, kao i kardiolozi, koji liječe cjelovitu osobu od glave do pete, ne samo jedan bubrežni kamenac ili ne samo jedan bubreg", objašnjava prof. prim. dr. sc. Ingrid Prkačin, specijalistica interne medicine i subspecijalistica nefrologije koja vodi nefrologiju i internu medicinu u Poliklinici Medikol.

Zašto se kamenci vraćaju?

Problem s bubrežnim kamencima često ne završava prvim napadom boli ili operacijom. Ako se ne otkrije pravi uzrok njihova nastanka, kamenci se vrlo često vraćaju.

Zato liječnici danas sve više naglašavaju važnost metaboličke obrade i analize samog kamenca.

"Ono što je iznimno bitno je da kada se dobije kamenac, tijekom operacijskog zahvata ili razbijanja, takozvana litotripsija, taj kamen treba analizirati", upozorava prof. Prkačin.

Dodaje kako se analiza sastava kamenca u Hrvatskoj može napraviti na Institutu Ruđer Bošković te upravo ona često otkriva koje bi prehrambene i životne navike trebalo promijeniti kako bi se smanjio rizik od novih komplikacija.

Jedna navika posebno opterećuje bubrege

Liječnici upozoravaju da se dio uzroka može vrlo jednostavno prevenirati.

"Vrlo često uzroci su vrlo jednostavni za eliminirati. Gazirana pića povećavaju lučenje mokraćne kiseline. Gazirana pića nisu zdrava kao ni energetska pića. I preporuka kod osoba koje imaju bubrežne kamence je da piju vodu. Čistu vodu", kaže prof. Prkačin.

Kod osoba sklonih bubrežnim kamencima preporučuje se unos više od 2,5 litre vode dnevno. Određeni napitci dodatno mogu povećati rizik od stvaranja kamenaca, posebno kod osoba koje imaju povišene oksalate u mokraći. Upravo zato liječnici savjetuju oprez s pretjeranim unosom crnog i zelenog čaja jer sadrže oksalate povezane s nastankom najčešće vrste kamenaca.

Previše soli i šećera dugoročno stvara problem

Osim premalog unosa vode, velik problem predstavlja i prehrana bogata soli i šećerom.

"Ono što je povezano također s bubrežnim kamencima je preveliki unos soli. Danas znamo koliko je sve fino i slano. I zapravo jedemo hranu koja je iznimno slana i slatka", upozorava prof. Prkačin.

Dodaje kako previše soli povećava rizik od hipertenzije, a upravo su hipertenzija i metabolički poremećaji često povezani s nastankom bubrežnih kamenaca.

"Ako se osoba drži određene dijete s manje soli, puno je manja šansa da će dobiti hipertenziju, a time i puno manja šansa da će jednog dana razviti bubrežne kamence", objašnjava.

Kada bol postaje hitno stanje?

Najpoznatiji simptom bubrežnih kamenaca je iznimno jaka bol koja se širi iz područja bubrega prema preponi.

"Vrlo često pacijent dođe na hitnu službu kad ima žestoku bol u području bubrega sa širenjem prema preponi. To je takozvana nefrokolika. Bol je iznimno jaka, pacijenti vrlo često imaju mučnine i povraćaju", kaže prof. Prkačin.

Dodaje kako običan rendgen ponekad ne može pokazati kamenac, što ne znači da on ne postoji.

"Vrlo često se treba napraviti niskodozni CT. I tu je suradnja s urolozima, radiolozima i nefrolozima značajna", ističe.

Postoji više vrsta kamenaca, od najčešćih kalcij-oksalatnih do kamenaca povezanih s mokraćnom kiselinom, infekcijama ili genetskim poremećajima, zbog čega je detaljna dijagnostika iznimno važna.

Što kada je kamenac velik?

Jedno od najčešćih pitanja koje liječnici dobivaju odnosi se na to mogu li se kamenci izlučiti spontano.

"Vrlo često me pitaju pacijenti: imam kamen od pet milimetara, hoću li ga uspjeti izmokriti? Kamence do jednog centimetra moguće je spontano izmokriti", objašnjava prof. Prkačin.

Ako su kamenci veći, pristupa se razbijanju, odnosno litotripsiji, dok najveći kamenci zahtijevaju operativni zahvat.

"Ako je kamen velik, onda treba ići operacija. U Hrvatskoj imamo vrhunsku urološku struku koja zbrinjava komplikacije nefrolitijaze i urolitijaze", kaže.

No liječnici naglašavaju da je najvažniji dio liječenja upravo prevencija.

"Prevencija je vrlo jednostavna. Zdravo se hraniti, smanjiti unos soli i unositi dovoljno tekućine. Ako se u urinu već nalaze kristalići, to znači da pacijent ne unosi dovoljno vode i da postoji mikrokristalizacija koja će prije ili kasnije dovesti do stvaranja kamenaca", upozorava prof. Prkačin.

Sponzorirani sadržaj donose Index i Poliklinika Medikol u skladu s najvišim profesionalnim standardima.