Foto: Crane

MNOGIM poduzetnicima na početku karijere glavna prepreka u realizaciji njihove ideje je nedostatak novca.

Banke uglavnom imaju konzervativnu politiku kreditiranja, i ne žele financirati projekte koji su tek startali ili ideje koje tek treba realizirati. Većinu takvih projekata financiraju tzv. poslovni anđeli - pojedinci koji imaju novac i spremni su preuzeti rizik ulaganja u nove tvrtke u ranoj fazi razvoja.

Hrvatska mreža poslovnih anđela (CRANE) od 2008. godine okuplja uspješne poduzetnike i investitore koji su do sada investirali oko 23 milijuna kuna u 30 projekata, od kojih su neki postali vrlo uspješni.

Davorin Štetner, predsjednik CRANE-a, kaže da se "poslovni anđeli" razlikuju od klasičnih investitora, jer osim financijske podrške projektu, izdvajaju svoje vrijeme i kontakte koji su također vrlo važni za uspjeh.

Mentalitet u Hrvatskoj: "Ako propadneš si idiot, a ako uspiješ si kriminalac"

Što se tiče dosadašnjih iskustava s projektima, Štetner kaže da su ulagači spremni na rizik, pa nije iznenađenje ako projekt propadne, ali i upozorava na predrasude s kojima se poslovna zajednica susreće.

"Ja nikad nisam mogao dobiti kredit jer sam za banke bez imovine vrijedio nulu, a to je stvar i danas s 99% startupa. Poslovni anđeli preuzimaju rizik, a od klasičnog investitora se razlikuju po tome što ulažu svoje vrijeme i kontakte u mentoriranje i pomaganje mladim poduzetnicima. Poslovni anđeli u Hrvatskoj su veoma prepoznati u startup zajednici, ali vjerujem da široj javnosti nisu te je sam pojam 'poslovni anđeo' još dosta egzotičan.

Iskustva s poduzetnicima su različita. Budući da se radi o visokorizičnom investiranju – veoma često se dogodi da projekt propadne, ali poslovni anđeo u startu ima to na umu pa nema velikih drama. Uostalom to je jedna od mentalnih prepreka u Hrvatskoj – uvijek govorim – ako propadneš si idiot, a ako uspiješ si kriminalac – to su predrasude s kojima se čitava poslovna zajednica susreće. Mladim osnivačima u koje smo investirali puno više od novca znači pomoć u prebirokratiziranom hrvatskom sustavu te kontakti. U nekim slučajevima dogodilo se da osnivači nisu poslušali savjete poslovnog anđela te tu isto dolazi do problema", kaže Štetner.

Najčešći oblik investiranja poslovnih anđela je "equity deal". Investitor u zamjenu za svoj novac i vrijeme uloženo u projekt, dobije udio u tvrtki. Investitor i poduzetnik tako dijele rizik projekta,a važno je naglasiti i da poslovni anđeo vrlo često sudjeluje u operativnom radu firme. Pošto su poslovni anđeli u pravilu iskusni i uspješni poduzetnici, to je od velike koristi za posao u nastajanju.

CRANE je do sada uložio u 30 projekata

Štetner kaže da je njihova mreža do sada investirala u 30 projekata od kojih su neki postali vrlo uspješni.

"Članovi CRANE-a od 2008. godine investirali su preko 23 milijuna kuna u 30 projekata. Neki od najuspješnijih projekata su Trillenium koji je prošle godine osvojio titulu najveće crowdinvesting kampanje u Hrvatskoj s prikupljenih preko 2 milijuna kuna, Repsly (bivši Salespod) koji je ostvario značajne investicije od fondova iz Bostona, Los Angelesa i Njemačke, a trenutno posluje s preko 500 klijenata iz cijelog svijeta, zatim Once Sport koji je prošle godine ostvario 400.000 kuna dobiti po zaposleniku prije obračuna amortizacije i poreza na dobit te je udvostručio broj zaposlenih i Entrio, koji sigurnim koracima napreduje, nedavno su imali launch nove platforme te pokrenuli startup Snaptap kojim su u kratkom roku dobili investiciju u vrijednosti 450.000 kuna.", kaže Štetner.

Poslovni anđeli uglavnom su zainteresirani za rizične projekte s visokim potencijalom rasta, na kojima je moguće ostvariti višestruki povrat investicije. To znači da ih u pravilu interesiraju ICT projekti, ali primaju prijave iz drugih područja. Uglavnom, svatko tko im želi predstaviti svoj projekt , može se prijaviti, iz kojeg god područja da dolazi.

Kao i u gotovo svim drugim segmentima života, glavna prepreka investitorima je hrvatska administracija. Također, ne postoji nikakav okvir koji bi poticao ulaganja u startupe. Osim toga, neprijateljski pristup administracije prema poduzetnicima tjera investitore u inozemstvo.

Štetner: "Imamo dovoljno znanja da u tri mjeseca presložimo sustav i postanemo atraktivni investitorima"

Štetner podsjeća i da smo bacili milijarde na spašavanje brodogradilišta, a da su se tim novcem mogle stvoriti stotine uspješnih tvrtki.

"U Hrvatskoj ne postoji gotovo nikakav okvir za poticanje ulaganja u startupe. U Turskoj, primjerice, poslovni anđeo ima stopu od čak 75% oslobođenja poreza na dobit ako investira u startup do 300.000 eura. Pretjerana birokracija i nepoznavanje ovog popularnog načina investiranja je velik problem. Finci su u 2015. Imali 37 milijuna eura investicija poslovnih anđela. Teško je ulagati, a sustav te još i ograničava. Najveći kočničar je upravo država. Ne mogu se oteti dojmu da su desetci milijardi Eur doslovce bačeni za saniranje brodogradilišta i sličnih stvari, a da se taj novac investirao u male i srednje inovativne tvrtke – već danas bismo imali stotinjak malih giganata koji bi višestruko vratili investiciju.

Država treba shvatiti da je novim tvrtkama potrebno olakšati sve aspekte poslovanja, a kada već dođe do investicije poslovnog anđela – onda to ne treba gledati represivno. Nedavno mi je naš član Hamed Bangoura iz Core inkubatora pričao kako su ga gledali na Poreznoj dok im je objašnjavao investicije te koliko je vremena i živaca izgubio jer nisu mogli shvatiti da je netko investirao novac.

Ne treba sve gledati kao prevaru. Ako poduzetnike i investitore država gleda ispod oka – uveliko se smanjuje šansa da se poveća broj investicija. Strani poslovni anđeli ne žele investirati u Hrvatsku jer je nestabilan pravni sustav, velika je birokracija i oni ako i investiraju inzistiraju na preseljenju tvrtke van. Mišljenja sam da imamo dovoljno znanja da u tri mjeseca presložimo sustav i učinimo ga iznimno dobrim za privlačenje investicija, ali potrebna je politička volja te slušanje struke", kaže Štetner.