LITVA je početkom srpnja pokrenula postupak ukidanja ustavne zabrane razmještanja nuklearnog oružja na svom teritoriju. Time je dobila novog sljedbenika u regionalnom zaokretu koji je u lipnju pokrenula Finska, također članica NATO-a na granici s Rusijom.

Litavski predsjednik Gitanas Nauseda priopćio je da su se parlamentarne stranke usuglasile da iz ustava uklone članak 137., koji izričito zabranjuje oružje za masovno uništenje na litavskom tlu. "Geopolitička situacija se pogoršava. Naš je ustav pisan u vrijeme kad su okolnosti bile posve drugačije", rekao je Nauseda, uz napomenu da trenutačno ne postoje konkretni planovi za skladištenje nuklearnog oružja u zemlji.

Ministar obrane Litve Robertas Kaunas obrazložio je inicijativu tvrdnjom da je Litva ostala praktički jedina članica Saveza s izričitom ustavnom zabranom takvog naoružanja. To je, prema njegovim riječima, sprječava da u potpunosti iskoristi NATO-ov obrambeni potencijal.

Rusija poduzima protumjere prema Finskoj

Litavski potez dolazi u trenutku kada i druge sjeverne i baltičke države otvoreno signaliziraju spremnost da ugoste nuklearno naoružanje NATO-a. Estonija, Švedska i Danska posljednjih su mjeseci izrazile spremnost za takav korak, dok je švedski premijer Ulf Kristersson potvrdio da Stockholm već razgovara s Londonom i Parizom o nuklearnom odvraćanju.

Njemačka nastoji preuzeti vodeću ulogu u uspostavi, kako ga naziva, nuklearnog sustava na razini Europske unije. Zastupnik vladajućeg CDU-a Jens Spahn ranije je zagovarao da Njemačka dobije pristup francuskom i britanskom nuklearnom oružju.

Rusija je u međuvremenu poduzela konkretne protumjere prema Finskoj. Od 1. srpnja privremeno je obustavila željeznički promet ljudi, vozila i tereta preko svih pet graničnih prijelaza s Finskom, a istodobno je zatvorila i po jedan prijelaz prema Estoniji i Latviji. U uredbi razlog zatvaranja nije izričito naveden, no vremenski se podudara s ukidanjem finske nuklearne zabrane.

Prekinut i preostali željeznički teretni promet

Posljedice su osjetile pogranične zajednice. Promet automobilima i pješice bio je obustavljen još od prosinca 2023., a sada je prekinut i preostali željeznički teretni promet. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova ocijenila je finsku odluku "pobjedom slijepe rusofobije" nad zdravim razumom.

Zakon koji je pokrenuo ovaj niz događaja finski je predsjednik Alexander Stubb potpisao u petak, 26. lipnja 2026., čime je dovršen proces koji je parlament pokrenuo 17. lipnja. Nove odredbe, koje su na snazi od 1. srpnja, dopuštaju uvoz, transport, opskrbu i posjedovanje nuklearnog naoružanja kada to zahtijeva finska obrana, kolektivna obrana NATO-a ili obrambena suradnja.

Zastupnici su prijedlog glasali omjerom 125 prema 61, uz protivljenje oporbenih socijaldemokrata, zelenih i Ljevičarskog saveza. Odluka dolazi tri godine nakon što je Finska, do tada vojno neutralna zemlja, pristupila NATO-u, što je bio izravan odgovor na rusku invaziju Ukrajine. Finska s Rusijom dijeli granicu dugu 1340 kilometara, najdužu od svih članica Saveza.

Medvedev optužio Finsku za rusofobiju

Iako finska vlada ponavlja da zemlja "nema planove" ugostiti nuklearno oružje u vrijeme mira, zakon otvara pravnu mogućnost za takav potez u budućnosti. To bi bilo u skladu s NATO-ovim programom dijeljenja nuklearnog oružja, u kojem savezničke zrakoplovne posade mogu isporučiti taktičke nuklearne bombe ako konvencionalni sukob preraste u nuklearni.

Stalni predstavnik Rusije pri UN-u u Ženevi Genadij Gatilov upozorio je da će Moskva nuklearno oružje na granicama, bilo u Finskoj bilo u Poljskoj, tretirati kao "izravnu prijetnju koja opravdava kompenzacijske protumjere". Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev optužio je Finsku za rusofobiju i najavio da bi zemlja mogla postati jedna od meta ruskog nuklearnog naoružanja.

Za sada je najvjerojatniji scenarij da Finska neće u kratkom roku doista ugostiti nuklearno oružje jer bi takva odluka zahtijevala zaseban politički dogovor unutar NATO-a i SAD-a. Pitanje je hoće li ukidanje zabrane ostati simbolički signal odvraćanja upućen Moskvi ili će postati prvi korak prema stvarnom fizičkom razmještaju nuklearnog oružja najbliže ruskoj granici od završetka Hladnog rata.